Mravojed

(Preusmjereno sa Mravojedi)

Mravojedi su pripadnici četiri vrste sisara iz podreda Vermilingua[1], poznati po tome što jedu mrave i termite.[2] Zajedno sa ljenjivcima spadaju u red Pilosa.

Mravojedi
Južni tamandua (Tamandua tetradactyla)
Južni tamandua (Tamandua tetradactyla)
Sistematika
CarstvoAnimalia
KoljenoChordata
RazredMammalia
NadredXenarthra
RedPilosa
PodredVermilingua
Porodice

Mravojedi nemaju zube već samo dugačku njušku u obliku surle koja završava malenim ustima s vrlo dugačkim jezikom. Vrste se veličinom međusobno značajno razlikuju. Dok je svileni mravojed težak samo oko 250 grama, veliki mravojed može čak i premašiti 30 kilograma, i zajedno s repom biti dug i više od dva metra.

Na prednjim nogama sve vrste imaju upadljivo dugačke i vrlo oštre kandže. Njima se koriste za otvaranje mravinjaka i termitnjaka, i za obranu od grabežljivaca. Broj kandži je različit. Dok svileni mravojed ima dvije, veliki mravojed ih ima tri, a obje vrste roda Tamandua imaju po četiri. Kandže na stražnjim nogama su daleko manje izražene.

Sve vrste imaju duge repove koji se ponešto razlikuju. Rep velikog mravojeda je obrastao dugom dlakom i djeluje čupavo. Ostale vrste imaju kratku dlaku na repovima koji su s donje strane goli. Goli dio repa je prilagodba funkciji koju ima kod tih vrsta da im služi za prihvatanje za grane, kao "peti ekstremitet".

Oči su im male i niti jedna vrsta ne vidi dobro, no zato imaju vrlo dobro razvijeno čulo mirisa. Ušima se služe kao drugim vrlo dobro razvijenim čulom, obje vrste roda Tamandua.

Ishrana

uredi
 
Veliki mravojed u potrazi za mravima

Kao što im ime govori, mravojedi se hrane gotovo isključivo mravima i termitima. Kandžama otvaraju mravinjake i termitnjake, te svojim dugačkim (veliki mravojed ima jezik dug 60 cm) jezikom prevučenim ljepljivom slinom, skupljaju insekte iz nastambi. Nakon što progutaju insekte, vrlo mišićav ulazni dio želuca ih zdrobi.

Razmnožavanje

uredi

O razmnožavanju mravojeda ne zna se puno. Nakon skotnosti od 120 do 190 dana, ženka koti samo jedno mladunče. Slijedećih mjeseci majka mladunče nosi na leđima. Svileni mravojed ponekad ostavi mladunče na zaštićenim račvama grane i sama odlazi u potragu za hranom. Veliki mravojed postaje spolno zreo u dobi od dvije do tri godine, a za druge vrste nije poznato. Isto tako, nije poznat ni očeikavani životni vijek mravojeda u divljini.

Vrste

uredi

Postoje četiri vrste mravojeda raspoređene u tri roda:

Reference

uredi

Vanjski linkovi

uredi