Levoča

grad u istočnoj Slovačkoj
Ovo je glavno značenje pojma Levoča. Za okrug, v. Okrug Levoča.

Levoča (mađarski: Lőcse, njemački: Leutschau) je grad u Prešovskom kraju u istočnoj Slovačkoj i upravno središte Okruga Levoča.

Levoča
Levoča s Marijanske gore
Levoča s Marijanske gore
Levoča s Marijanske gore
Grb
Grb
Koordinate: 49°01′N 20°35′E / 49.017°N 20.583°E / 49.017; 20.583
Država  Slovačka
Pokrajina Grb Prešovski Prešovski
Vlast
 - Gradonačelnik Miroslav Vilkovský
Površina
 - Ukupna 114,77 km²[1]
Visina 570 m
Stanovništvo (2023)
 - Grad 13.944[2]
 - Gustoća 121,81 stan./km²[3]
Vremenska zona CET (UTC+1)
 - Ljeto (DST) CEST (UTC+2)
Poštanski broj 054 01
Pozivni broj +421 (0)53
Registarska oznaka LE
Službene stranice
www.levoca.sk
Karta
Položaj Levoče na karti Slovačke
Položaj Levoče na karti Slovačke

Položaj Levoče na karti Slovačke

Povijesno središte grada ima romaničke zidine, mnoge renesansne građevine i najviši drveni izrezbareni oltar u Europi koji su 2009. godine upisani na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi, zajedno sa spomenicima u gradu Spišské Podhradie.

Gradska vijećnica iz zraka
Stare gradske zidine

Zemljopis

uredi

Levoča leži na nadmorskoj visini od 570 metara i zauzima površinu od 64.042 km². Udaljena je od Poprada 25 km zapadno, od Prešova 50 km istočno, od Košica 90 km jugoistočno i od Bratislave 370 km jugozapadno.

Povijest

uredi
 
Trg majstora Pavla
Levoča, Spišský Hrad i pripadajući spomenici
  Svjetska baštinaUNESCO
 
  Slovačka
Registriran:1993. (17. zasjedanje) prošireno 2009.
Vrsta:Prirodno dobro
Mjerilo:iv
Ugroženost:no
Referenca:UNESCO

Levoča se nalazi u povijesnoj pokrajini Spiš (mađarski: Szepes) koju su u 11. stoljeću osvojili Mađari, a nakon što su je opustošili Mongoli 1241./42., tu se naseljavaju Nijemci. Najsatariji spomen Levoča je iz 1249., a 1317. godine je dobio gradsku kraljevsku povelju.

Kako se nalazio na križanju trgovačkih putova između Poljske i Mađarske, grad je postao bogato trgovačko središte. Od 16. stoljeća do 1922. godine, Levoča je bila upravno središte provincije Spiš. Katastrofalni požari su uništili gotovo sve gotičke građevine 1550. i 1559. godine. Grad se obnavlja u renesansnom stilu (gradska vijećnica, crkva sv. Jakova, knjižnica, ljekarna, škola, dom zdravlja), a tiskara je osnovana 1624. godine. Grad je postao središte reformacije u Slovačkoj, a nakon protu-Habsburgških pobuna u 17. stoljeću počinje propadati. Propast je zajamčena kada je 1871. godine željeznica zaobišla Levoč samo 8 km južnije u naselje Spišská Nová Ves.

Trianonski sporazum je Levoč predao novoosnovanoj Čehoslovačkoj, a tijekom Drugog svjetskog rata Slovačkoj Republici kada je 981 Židov odveden u koncentracijske logore.

God. 1995. Levoču je posjetio papa Ivan Pavao II. gdje je na obližnjem svetištu, Marijanskom brdu (Mariánska hora), 2 km od središta grada koje se vidi otuda, održao misu za 650.000 hodočasnika.

Znamenitosti

uredi

Stari grad je okružen zidinama a glavna gradska vrata su Vrata Košice iz 15. stoljeća iza kojih se nalazi barokna Crkva sv. Duha i Novi franjevački samostan (1750.).

Gradski Trg majstora Pavla (Námestie Majstra Pavla) okružuju brojne dobro ošuvane kuće gradskog plemstva i tri najvažnija Levočka spomenika: masivna Gradska vijećnica (15.-17. st.) koja je danas muzej, kupolna luteranska Evanđelistička crkva (1837.) i romanička katolička Crkva. sv. Jakova (Chrám svätého Jakuba) iz 14. stoljeća. Crkva sv. Jakova ima najviši drveni izrezbareni i oslikani gotički oltar u Europi (18.62 m) koji je izrezbario Majstor Pavao oko 1520. godine. Središte trga zauzima veliki metalni "Kavez srama" iz 17. stoljeća koji je služio za javno kažnjavanje zločinaca.

U ulici Kláštorská nalazi se crkva iz 14. stoljeća i ostaci Starog franjevačkog samostana koji je danas osnovna škola. U blizini su i gotička Poljska gradska vrata iz 15. stoljeća.

Od 1806.-26. mađarski arhitekt Eger Antal Povolny je izgradio Veliku općinsku zgradu u klasicističkom stilu koji je odgovarao starim renesansnim zgradama Levoče i smatra se najljepšom Općinskom zgradom Mađarskog kraljevstva.

Stanovništvo

uredi

Po popisu stanovništva iz 2005. godine grad je imao 14.677 stanovnika.[4]

Prema vjeroispovijesti najviše je rimokatolika 79,54% , ateista 9,01%, grkokatolika 3,87%, i luterena 1,61% .[4]

Gradovi prijatelji

uredi

Izvor

uredi
  1. Statistical Office of the Slovak Republic (www.statistics.sk). Hustota obyvateľstva - obce. Preuzeto 2024-03-28. Postavke: om7014rr_obc: AREAS_SK, om7014rr_ukaz: Rozloha (Štvorcový meter). Vrijednosti za 2023-06-31/2023-07-01.
  2. Statistical Office of the Slovak Republic (www.statistics.sk). Počet obyvateľov podľa pohlavia - obce (ročne). Preuzeto 2024-03-28. Postavke: om7101rr_obc: AREAS_SK.
  3. Statistical Office of the Slovak Republic (www.statistics.sk). Hustota obyvateľstva - obce. Preuzeto 2024-03-28. Postavke: om7014rr_obc: AREAS_SK. Vrijednosti za 2023-06-31/2023-07-01.
  4. 4,0 4,1 „Municipal Statistics”. Statistički zavod Slovačke. Arhivirano iz originala na datum 2007-11-16. Pristupljeno 2008-01-05. 
  5. Prijateljski gradovi Łańcut i Levoča [mrtav link]

Vanjske poveznice

uredi

Ostali projekti

uredi
 U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: Levoča