Idi na sadržaj

Sumerski spisak kraljeva

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Drevna Mezopotamija
EufratTigris
Asirologija
Gradovi / carstva
Sumer: UrukUrEridu
KishLagašNippur
Akadsko Carstvo: Akkad
BabilonIsinSusa
Asirija: AssurNiniva
Dur-SharrukinNimrud
BabilonijaKaldeja
ElamAmoriti
HuritiMitanni
KasitiUrartu
Kronologija
Sumerski kraljevi
Asirski kraljevi
Babilonski kraljevi
Jezik
Klinasto pismo
SumerskiAkadski
ElamskiHurijski
Mitologija
Enûma Elish
GilgamešMarduk


Sumerski spisak kraljeva je drevni tekst na sumerskom jeziku koji navodi dužinu vladavine mnogobrojnih kraljeva Sumera. Nakon višemilenijske vladavine prvih sumerskih kraljeva, u dijelu liste koja se odnosi na vrijeme poslije velikog potopa daju se historijski precizni detalji o imenima kraljeva i prebacivanju sjedišta moći iz jednog grada države u drugi.[1]

Dosad najbolje očuvani Sumerski spisak kraljeva.

Postoji nekoliko verzija Sumerskih spiskova kraljeva, od kojih je većina prepisana sa ranijeg originala i izmijenjena tako da su kasniji vladari mogli biti pridodati. Takav je bio slučaj sa dodavanjem vladavine kralja Damiq-ilishu (1816-1794 p. n. e.), posljednjeg vladara grada Isina u Donjoj Mezopotamiji. Najpotpuniji Sumerski spisak kraljeva koji se i najviše koristi, je bio zapisan na glinenu ploču koja je bila pronađena u biblioteci hrama u gradu Nippur. Pisar koji je i napisao zabilježio je da je Sumerska lista kraljeva upotpunjena tokom vladavine Utu-Hengala kralja Uruka oko 2125 p. n. e. Popis miješa ranije, najvjerovatnije mitološke kraljeve koji su imali izuzetno duge vladavine s kasnijim, i u historijskom smislu vjerodostojnijim vladarima i dinastijama. Međutim, postoji mogućnost da ranija imena kraljeva na popisu pripadaju historijskim ličnostima koja su kasnije postala legendarna. Iako pisci Sumerske liste kraljeva tvrde da njihova lista daje tačne podatke o vladavinama kraljeva "od početka historije", neki od kraljeva su imali nevjerovatno duge vladavine, dok su drugi koji su otkriveni zahvaljujući arheološkim dokazima potpuno izostavljeni sa liste kraljeva.[1] Popis bilježi mjesto "službenog" kraljevanja, zajedno s kraljevima i dužinama njihove vladavine. Za vladavinu kraljeva se vjerovalo da je predana od strane bogova, te da se može prenositi od grada do grada preko vojnog osvajanja. Popis navodi samo jednu vladaricu: Kug-Bau, gostioničarku, koja je bila jedini vladar treće dinastije Kiša.

Najstarije ime na popisu čije je postojanje potvrđeno kroz arheološka otkrića je En-me-barage-si od Kiša (cca. 2600. p. n. e.). Činjenica da mu se ime spominje u Gilgamešovom epu je dovelo do špekulacija da je i sam Gilgameš historijska ličnost.

Tri dinastije se ističu po tome što nisu uključene popis: Dinastija iz Larse koja je vladala u periodu Isin-Larsa, kada se Larsa borila za prevlast s Isinom, te dvije dinastije Lagaša prije i poslije Akadskog Carstva, kada je Lagaš imao snažan uticaj na regiju. Podaci o Lagašu su poznati na temelju arheoloških artefakata koji datiraju oko 2500. p. n. e.

Popis je, s obzirom na nedostatak preciznijih podataka, najvažniji izvor za hronologiju 3. milenijuma p. n. e. kao i veoma važno srestvo uvida u sumersku politiku i odnose između sumerskih gradova-država. Poteškoće u stvaranju jasne hronologije, uzrokuje to da su brojne dinastije vjerovatno istovremeno vladale u različitim gradovima.

Neki od najstarijih natpisa koji sadrže popis potječu iz ranog 3. milenijuma p. n. e.; npr. Prizma Weld-Blundell.[2][3] [4] je datirana u 2170. p. n. e. Kasniji Babilonski i Asirski popisi kraljeva su bili zasnovani na još uvijek očuvanim dijelovima popisa sve do 3. vijeka p. n. e. kada je Beros popularizirao popis u helenskom svijetu.

"Pred-dinastijski" ili mitološki vladari
[uredi | uredi izvor]
Prva dinastija Kiša
[uredi | uredi izvor]
Prva dinastija Uruka
[uredi | uredi izvor]
Prva dinastija Ura
[uredi | uredi izvor]
Dinastija Awan
[uredi | uredi izvor]
Druga dinastija Kiša
[uredi | uredi izvor]
(cca. 2500 – cca. 2271. p. n. e.)

Prva dinastija Lagaša (također cca. 2500 – cca. 2271. p. n. e.) se ne spominje u Popisu kraljeva, iako je dobro poznata po natpisima

Druga dinastija Uruka
[uredi | uredi izvor]
Druga dinastija Ura
[uredi | uredi izvor]
Dinastija Adaba
[uredi | uredi izvor]
Dinastija Marija
[uredi | uredi izvor]
Treća dinastija Kiša
[uredi | uredi izvor]
Četvrta dinastija Kiša
[uredi | uredi izvor]
Treća dinastija Uruka
[uredi | uredi izvor]
Pobjednička stela Naram-Suena (Louvre)
Dinastija Akkada
[uredi | uredi izvor]
Četvrta dinastija Uruka
[uredi | uredi izvor]
(Moguće je da su ti vladari donje Mezopotamije - suvremenici akadske dinastije)

Druga dinastija Lagaša (prije cca. 2093 – 2046. p. n. e. (kratka)) se ne spominje u Popisu kraljeva, iako je dobro poznata po nazivima.

Peta dinastija Uruka
[uredi | uredi izvor]
"Sumerska renesansa"
(cca. 2047 – 1940. p. n. e. (kratka))
Treća dinastija Ur
[uredi | uredi izvor]
Veliki zigurat u Uru

Reference i vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]

Bilješke

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ a b "Historijski atlas antičke Mezopotamije", Norman Bancroft Hunt, u izdanju Checkmarks Books, New York NY, prvo izdanje 2004. godine, ISBN 0-8160-05730-3 pogrešan ISBN, str. 40-41
  2. ^ [1] Arhivirano 7. 11. 2010. na Wayback Machine Historical inscriptions; containing principally the chronological prism, W-B 444, Stephen Langdon, Oxford University Press, 1923
  3. ^ [2] Arhivirano 13. 5. 2015. na Wayback Machine WB-444 High Resolution Image from CDLI
  4. ^ [3] WB-444 Line Art from CDLI
  5. ^ Harriet Crawford, Sumer and the Sumerians, Cambridge University Press, 1991, page 19.