Prijeđi na sadržaj

Organizacija za europsku sigurnost i suradnju

Izvor: Wikipedija
Zaštitni znak (logo) organizacije

Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS) (engleski: Organization for Security and Co-operation in Europe (OSCE) je najveća međunarodna organizacija fokusirana na sigurnost. Nadležnosti organizacije uključuju kontrolu oružja, promoviranje ljudskih prava kao i slobode tiska. Sjedište organizacije je u Beču, Austriji. Osnovana je 1973. godine i do 1994. godine djelovala je pod nazivom Konferencija za europsku sigurnost i suradnju (KESS) (engleski: Conference on Security and Co-operation in Europe (CSCE).[1][2] OESS osnovana je na temelju Povelje Ujedinjenih naroda, kao regionalni aranžman u smislu djelovanja prema Poglavlju VIII. iste. Danas organizacija ima 57 država članica iz Europe, Azije i Sjeverne Amerike.

OESS je promatrač opće skupštine Ujedinjenih naroda.[3]

Povijest

[uredi | uredi kôd]
Sudionici Helsinške konferencije

Organizacija za europsku sigurnost i suradnju izrasla je iz Helsinške konferencije. Nakon višegodišnjih diplomatskih nastojanja (od 1966.) te intenziviranih priprema (1972-1975.), konferencija je održana od 30. srpnja do 1. kolovoza 1975. godine u finskom gradu Helsinkiju. Cilj konferencije bio je smirivanje napetosti između istočnog i zapadnog hladnoratovskog bloka. Na konferenciji su sudjelovale sve europske države, izuzev Albanije, te Sjedinjene Američke Države i Kanada.[4][5] Završila je donošenjem Helsinškog završnog akta (Helsinki Final Act ili Helsinki Accords) kojim su obuhvaćena četiri područja zajedničkih interesa (nazvani "košarama"):

  • sigurnost Europe i područja Sredozemnog mora,
  • suradnja u području gospodarstva, znanosti, tehnologije i očuvanja okoliša,
  • unaprjeđivanje ljudskih prava, kulturne suradnje, izobrazbe i slobodnoga protoka informacija, te
  • nastavak rada Konferencije

Konferencija je bila poticaj aktiviranju demokratskih oporbenih pokreta i grupa u istočnom bloku (Moskovska helsinška grupa, nekolilko inicijativa u tadašnjoj Čehoslovačkoj i Poljskoj), te američkog Helsinki Watcha. 1982. godine dogovorom više pojedinih grupa stvoren je Međunarodni helsinški savez za ljudska prava (International Helsinki Federation for Human Rights (IHF)) sa sjedištem u Beču, koji je djelovao do 2008. godine.[6]

Naredne konferencije održane su u Beogradu (1977. – 1978.), Madridu (1980. – 1983.), i Ottawi (1985.). Nakon sloma komunizma u Europi i ujedinjenja Njemačke konferencija kojom je označen kraj hladnog rata je 1990. godine održana u Parizu. Na sastanku u Budimpešti 1994. naziv organizacije je promijenjen u sadašnji.[7]

Ustroj i djelovanje

[uredi | uredi kôd]
Sjedište organizacije u Beču

Organizacija za europsku sigurnost i suradnju se bavi nizom sigurnosnih pitanja. Najznačajnija su: kontrola naoružanja, diplomacija, mjere za izgradnju povjerenja i sigurnosti, ljudska prava, demokratizacija, nadzor izbora i privrede te zaštita okoliša. OESS je najveća regionalna sigurnosna organizacija na svijetu. Među 57 zemalja koje sudjeluju nalaze se države iz Europe, središnje Azije i Sjeverne Amerike.

OESS igra ulogu u kriznim područjima gdje njegove misije nastoje spriječiti ili pridonositi rješavanju sukoba i nalaženju političkog dogovora, te jačanju civilnog društva i vladavine prava.

Zemlje članice

[uredi | uredi kôd]

Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju pristupilo je 57 zemalja članica:

Hrvatska

[uredi | uredi kôd]

Hrvatska je sudionica OESS-a od ožujka 1992. Aktivno sudjeluje u procesu jačanja sigurnosti, poticanja suradnje, međusobnog povjerenja i jačanju preventivne diplomacije. Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava (HHO) djeluje od 1993. godine.

Izvori

[uredi | uredi kôd]
Bilješke i literatura
  1. Organizacija za europsku sigurnost i suradnju, Hrvatska enciklopedija, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 8. prosinca 2015.
  2. Organization for Security and Co-operation in Europe, Encyclopædia Britannica Online, www.britannica.com, pristupljeno 8. prosinca 2015.
  3. (engl.) RESOLUTION ADOPTED BY THE GENERAL ASSEMBLY, un.org, pristupljeno 28. studenoga 2018.
  4. Helsinška konferencija, Hrvatska enciklopedija, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 8. prosinca 2015.
  5. Helsinki Accords, [Encyclopædia Britannica|Encyclopædia Britannica Online], www.britannica.com, pristupljeno 8. prosinca 2015.
  6. Helsinki process, [Encyclopædia Britannica|Encyclopædia Britannica Online], www.britannica.com, pristupljeno 8. prosinca 2015.
  7. Commemorative book: 40th anniversary of Helsinki Final Act, Organization for Security and Co-operation in Europe (OSCE), www.osce.org, pristupljeno 8. prosinca 2015.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Organizacija za europsku sigurnost i suradnju
Mrežna mjesta