Jovan Bijelić

srpski slikar
Ukoliko ste tražili drugu osobu, vidite članak Jovan Bijelić (lekar).

Jovan Bijelić (Revenik kod Bosanskog Petrovca, 30. jun [S.K. 19. jun] 1884Beograd, 12. mart 1964) je bio srpski slikar,jedan od najznačajnijih jugoslovenskih likovnih stvaralaca između dva svetska rata.

Biografija

uredi

Studirao je u Sarajevu kod J. K. Janevskog, a zatim u Krakovu 1909-1913. kod T. Aksentovića, L. Vičulovskog i J. Pankijevića. Boravio je u Parizu 1913/14. i u Pragu 1915. Od 1919. je živeo u Beogradu, gde je bio scenograf a potom i šef slikarske radionice Narodnog pozorišta.

Najviše je slikao portrete, pejzaže, mrtvu prirodu i kompozicije. Prošao je kroz nekoliko faza u kojima je izražen uticaj kubizma u skulpturskoj koncepciji čvrsto modelovane forme i škrtosti palete, a potom je pod uticajem fovizma stvarao koloritna dela izuzetne sočnosti i čulne ekspresije. U poslednjoj fazi, rastvarao je predmete uznemirenim potezima boje. Bavio se i pedagoškim radom, imao je privatnu školu iz koje je izašao niz slikara.

Jedan je od osnivača i pripadnik slikarskih grupa „Oblik“, „Samostalni“ i „Nezavisni“.

Prvu samostalnu izložbu imao je 1917. u Sarajevu, a drugu 1919. u Zagrebu. Učestvovao je na mnogim kolektivnim izložbama. Samostalne izložbe imao je i u Beogradu (1929, 1932, 1957, 1968), Ljubljani (1959) i Bihaću (1960).

Priznanja

uredi

Dobitnik je velikog broja slikarskih nagrada i društvenih priznanja: Oktobarska nagrada grada Beograda, Sedmojulska nagrada Srbije, Orden rada prvog reda. Bio je redovni član Srpske akademije nauka i umetnosti od 1963.

Jovan Bijelić je bio veoma plodan stvaralac, ogledao se u raznim umetničkim disciplinama i tehnikama. Iza umjetnika su ostala djela:[1]

  • 981 slika u ulju,
  • 103 akvarela,
  • 52 pastela,
  • 676 crteža,
  • 19 ilustracija knjiga,
  • 94 scenografije,
  • 8 objavljenih pripovedaka i jedna u rukopisu i
  • 1 prevod

Neka od njegovih najpoznatijih slikarskih djela su: "Portret devojke", "Kupačica", "Jajce", "Kći umetnikova", "Dvorište", "Ženski akt", "Sarajevo", "Portret starice", "Devojčica s lutkom" (1928), "Dečak jaše lava" (1929), "Apstraktni predeo" (1920).

Muzejske zbirke

uredi

Njegova dela nalaze se u više muzeja i galerija: Muzej savremene umetnosti i Narodni muzej u Beogradu (38 dela), u Spomen zbirci Pavla Beljanskog u Novom Sadu itd.

Zbirka od 18 umjetničkih djela Jovana Bijelića, koja je dio stalnog izložbenog postava Muzeja Unsko-sanskog kantona u Bihaću, proglašena je za nacionalni spomenik BjH.[2] Umjetničke slike Jovana Bijelića poklonjene su ili otkupljene za zbirku nekadašnjeg Muzeja AVNOJ-a i Pounja u Bihaću.

Zbirka umjetničkih djela i ličnih predmeta Jovana Bijelića, smještena je i u zgradi "Spomen-muzej Jovan Bijelić" u Bosanskom Petrovcu. Proglašena je za nacionalni spomenik.[3] Sastoji se od 14 umjetničkih djela akademskog slikara Jovana Bijelića, četiri slike drugih autora i zbirke ličnih predmeta (radni sto, pribor za slikanje, pribor za kafu i ćilim)

Literatura

uredi

Reference

uredi
  1. Tihić
  2. „Pokretno dobro – Zbirka umjetničkih djela Jovana Bijelića”. kons.gov.ba. Arhivirano iz originala na datum 2020-06-21. Pristupljeno 13. 3. 2016. 
  3. „Zbirka umjetničkih djela i ličnih predmeta Jovana Bijelića”. kons.gov.ba. Arhivirano iz originala na datum 2022-08-06. Pristupljeno 13. 3. 2016. 

Vanjske veze

uredi