Pučišća su naselje i sjedište istoimene općine u Hrvatskoj, na otoku Braču. Administrativno pripadaju Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Pučišća
Osnovni podaci
Županija Splitsko-dalmatinska
Stanovništvo
Stanovništvo (2001-/-2011-/-2021) 2.224
Geografija
Koordinate 43°21′N 16°44′E / 43.35°N 16.73°E / 43.35; 16.73
Površina 106,00 km²
Pučišća na mapi Hrvatske
Pučišća
Pučišća
Pučišća (Hrvatske)
Ostali podaci
Poštanski kod 21412


Koordinate: 43° 21′ 00" SGŠ, 16° 43′ 48" IGD

Zemljopis

uredi

Stanovništvo

uredi

Uprava

uredi

Povijest

uredi

Pučišća su dobila naslov castel 28. svibnja 1600., a dodijelio im ga je generalni providur Dalmacije Filipo Pasqualigo. U početku razvoja toga naselja bilo je 13 kula-kaštela, od kojih su do danas sačuvani Davidović ili Michieli, Akvila (nekadašnja općinska zgrada), Prodić ili Ciccarelli, Bokanić ili Lukinović, Pinesić ili Moro, zatim jedna kula do mjesne gostionice i druga obitelji Grego. Od ostalih kula i kaštela danas postoje tek ostaci. Kada je prestala turska opasnost i gusarenje po otočnim obalama sve su kule vremenom bile snižavane i prilagođivane u povoljnije stambene svrhe, otvarali su se novi i veći prozori i širile unutarnje prostorije.

U 17. i 18. stoljeću pučiško pučanstvo neprestano raste. Godine 1614. u mjestu je zabilježeno 300 stanovnika od pričesti, 1637. 460, 1645. 600, a 1763. 680 ljudi. Prvotna župna crkva sagrađena je 1566. godine. Vizitator Valijer naziva ju nuova et elegans, imala je pet oltara od kojih je na glavnome bio kip svetog Jerolima. Tu crkvu renesansnih oblika posvetio je 1614. godine hvarski biskup Cedulin. Kako je zbog rasta pučanstva postala premalena, 1793. započela je obnova dovršena prvih godina 19. stoljeća. Ta obnovljena crkva stilski se uokviruje u baroknu bračku arhitekturu. U to doba i privatne kuće plemićkih obitelji grade se uz obalu, pa tako sklad renesansnih oblika, obrambenih objekata i barokne zgrade s ambijentima ruralne naravi davaju posebnu draž i kolorit sredozemne arhitekture.

U Pučišćima je 1823. počela s radom privatna škola, a dvadeset godina kasnije osnovana je državna muška škola. Godine 1885. otvorena je i ženska državna škola, pa je u objema hrvatski uveden kao nastavni jezik 1894. godine. Mjesto je 1873. imalo dva do tri liječnika i jednu primalju.

Gospodarstvo

uredi
  • Kamenolom

Slavni ljudi

uredi

Spomenici i znamenitosti

uredi

Obrazovanje

uredi

Kultura

uredi

Sport

uredi

Izvori

uredi
  • Brački zbornik br. 6, Dasen Vrsalović-Povijest otoka Brača, Skupština općine Brač, Supetar 1968.

Vanjske veze

uredi
Gradovi i općine Splitsko-dalmatinske županije
Gradovi

Hvar | Imotski | Kaštela | Komiža | Makarska | Omiš | Sinj | Solin | Split | Stari Grad | Supetar | Trilj | Trogir | Vis | Vrgorac | Vrlika


Općine


Baška Voda | Bol | Brela | Cista Provo | Dicmo | Dugi Rat | Dugopolje | Gradac | Hrvace | Jelsa | Klis | Lećevica | Lokvičići | Lovreć | Marina | Milna | Muć | Nerežišća | Okrug | Otok | Podbablje | Podgora | Podstrana | Postira | Prgomet | Primorski Dolac | Proložac | Pučišća | Runovići | Seget | Selca | Sućuraj | Sutivan | Šestanovac | Šolta | Tučepi | Zadvarje | Zagvozd | Zmijavci

Ostale općine i gradovi u Hrvatskoj

Zagrebačka županija | Krapinsko-zagorska županija | Sisačko-moslavačka županija | Karlovačka županija | Varaždinska županija | Koprivničko-križevačka županija | Bjelovarsko-bilogorska županija | Primorsko-goranska županija | Ličko-senjska županija | Virovitičko-podravska županija | Požeško-slavonska županija | Brodsko-posavska županija | Zadarska županija | Osječko-baranjska županija | Šibensko-kninska županija | Vukovarsko-srijemska županija | Splitsko-dalmatinska županija | Istarska županija | Dubrovačko-neretvanska županija | Međimurska županija


Popis općina u Hrvatskoj | Popis gradova u Hrvatskoj