Kserofite (grč. ξηϱόςφυτόν - xerosphuton, skovano od ξηϱός - xeros = suh + φυτόν - phuton = biljka) je uobičajeni naziv za biljke koje su prilagođene životu u suhim predjelima ili fiziološki nepovoljnim staništima (slano ili kiselo tlo) zahvaljujući adaptacijskim mehanizama za sprečavanje gubitka vode ili za skladištenje raspoložive vode.[1]

Jošuino drvo Yucca brevifolia je primjer kserofite.

Poznate kserofitne biljke su sukulenti, tj. one biljke koje čuvaju vodu u mesnatim stabljikama ili lišću, kao što su kaktusi i agave. Ostale kserofite imaju druge oblike adaptacije, kao što je voštani premazi preko lišća (za sprečavanje isparavanja), sposobnost da im lišće opadne tokom sušnih razdoblja, sposobnost premještanja lišće u sjenu ili sposobnost listova da reduciraju sunčevu svjetlost – izraslinama koje liće na dlake.[2]

Također pogledajte

uredi

Reference

uredi
  1. ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 1, Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-686-8.
  2. ^ http://www.britannica.com/EBchecked/topic/650706/xerophyte.

Vanjski linkovi

uredi