Diofant iz Aleksandrije (starogrčki: Διόφαντος ὁ Ἀλεξανδρεύς (Dióphantos ho Alexandreús), oko 250.), bio je starogrčki matematičar.

Naslovnica knjige Arithmetica iz 1621. od Claudea Gasparda Bacheta de Méziriaca. Na margini je jednoga primjerka tog izdanja bio zapisan Fermatov teorem.[1]

Otkrio je Diofantove jednadžbe.

Unatoč tome da je bio istaknuti matematičar svog vremena, vrlo malo je poznato o Diofantovom životu. Njegov rad je sačuvan u šest poglavlja Aritmetike koja su sačuvana (sedam poglavlja je izgubljeno), koja je bila vjerojatno najstariji sistematski traktat o algebri.

Diofant se je prvenstveno zanimao za teoriju brojeva i rješavanje jednadžbi. Ima velik doprinos u napretku algebre uporabom simbola za veličine, matematičke operacije i odnose. Prethodno su ove veličine opisivane riječima.

  1. Jacqueline Stedall, Povijest matematike, kratki uvod, 1. izdanje, Zagreb, 2014., Element, str. 16