Mikrobiologija (grč. mikrós - malen, sitan; biós - život; lógos - riječ, govor, u prenesenom značenju znanost) je primijenjena znanost koja proučava mikroorganizme ili mikrobe, koji su premali da bi se uočili ljudskim okom. Služi se dostignućima i metodama drugih znanosti, od kojih su najznačajnije kemija, fizika i ekologija. Bliska znanost je imunologija.

Prema skupinama mikroorganizama koje proučava, mikrobiologija se dijeli na:

  • Bakteriologiju (grč. bakterion - štapić, palica; lógos - znanost) - proučava morfološka i uzgojna svojstva bakterija, njihov rast, metabolizam (mijenu tvari) i genetiku.
  • Mikologiju (grč. mýkes - gljiva; lógos - znanost) - proučava gljive, jednostanične i višestanične, heterotrofne i aklorotrofne organizme. Proučavaju se njihova morfološka i uzgojna svojstva te rast, metabolizam i genetika.
  • Virologiju (virusologiju) (lat. virus - otrov, sluz; grč. lógos - znanost) - proučava viruse te viroide i prione, infektivne čestice manje od virusa, koji su uzročnici bolesti biljaka, životinja i ljudi.
  • Protistologiju (grč. prótistos - prvi, najraniji; lógos - znanost) - proučava protiste.
  • Parazitologiju - proučava obilježja plosnatih i valjakstih čovjekovih nametnika i člankonožaca.

Važni datumi u razvoju mikrobiologije

uredi

Vanjske poveznice

uredi