Idi na sadržaj

Grb Slavonije

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Grb Slavonije
Grb Slavonije iz štita na kruni grba Republike Hrvatske
Verzije
Moderni prikaz historijskog slavonskog grba
Svjetlija verzija
Historijski grb
Šablon:Slika3 alt}
Grb Trojedne Kraljevine (1868–1918)
Detalji
Nosilac grbaSlavonija (Hrvatska)
Usvojen1496

Grb Slavonije je historijski hrvatski grb koji se danas nalazi u kruni grba Hrvatske, a predstavlja heraldički simbol regije Slavonije.

Između druge polovice 16. i sredine 19. vijeka, ovaj grb se koristio i na grbu Hrvatsko-dalmatinsko-slavonskog kraljevstva, budući da je zbog osmanlijskih osvajanja, srednjovjekovno središte Hrvatske bilo izgubljeno, a političko i državno-pravno težište hrvatskih zemalja bilo premješteno sa juga na sjever, u međurječje Drave i Save.[1] Grb se opisuje kao štit na kojem je u gornjem dijelu prikazana zvijezda, a između dvije linije koje predstavljaju rijeke, nalazi se prikaz kune okrenute prema heraldički desnoj strani.

Historija

[uredi | uredi izvor]

Kralj Vladislav II. Jagelović (1490–1516) potvrdio je 8. decembra[2] 1496. godine slavonskim velikašima zemaljski grb Kraljevine Slavonije u obliku štita s kunom između dvije rijeke sa šestokrakom zvijezdom u vrhu štita. Predložak za lik četveronožne životinje koju se identifikovalo sa kunom, bio je zapravo lav u hodu koji je predstavljao dinastički simbol mlađih kraljeva i hrvatskih hercega iz vladarske obitelji Arpadovića, čiji se prikaz nalazio na aversu slavonskih banovaca, koje su kovali hrvatski hercezi i banovi cijele Slavonije od druge polovice 13. do druge polovice 14. vijeka.[3] Činjenica da se u kraljevoj grbovnici šesterokraka zvijezda naziva marsovom zvijezdom (Mart), upućuje na zaključak kako je u razdoblju do kraja 15. vijeka među slavonskim plemstvom došlo do pogrešnog vjerovanja da je životinja prikazana na novcima zapravo kuna, imajući u vidu da se kuna na srednjovjekovnom latinskom jeziku nazivala martes. Iz te latinske riječi nastao je i izraz marturina, odnosno kunovina, koja se plaćala kao porez prvenstveno na području između Drave i Save.[3]

Tokom druge polovice 19. vijeka primat na području Trojedne kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije preuzima šahirani hrvatski grb, kao nacionalni simbol svih Hrvata. Danas je slavonski grb dio službenog grba Republike Hrvatske i smješten je u kruni iznad glavnog grba.

Galerija

[uredi | uredi izvor]

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ (hr) Božić, Mate i Ćosić, Stjepan, Nastanak hrvatskih grbova: Podrijetlo, povijest i simbolika, od 13. do 16. stoljeća, u Gordogan br. 35.-36., str. 62.
  2. ^ (hr) Hrvatski grb - Hrvatska enciklopedija
  3. ^ a b (hr) Božić, Mate i Ćosić, Stjepan, Nastanak hrvatskih grbova: Podrijetlo, povijest i simbolika, od 13. do 16. stoljeća, u Gordogan br. 35.-36., str. 60.-62.

Literatura

[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]