Idi na sadržaj

Kleitus

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Kleitus (Kleit, Klit, Cleitus) bio je ilirski vladar iz plemena Enhilejci ili Dardanci. Vladao je od 335. godine p. n. e. Otac mu je bio Bardilis I (vladao od 385-358. godine p. n. e.) i po njemu je nazvao i svoga sina (Bardilis II, vladao od 295-290. godine p. n. e.).[1]

Kleitus i Glaukijas iz plemena Taulanti su se 335. godine p. n. e. udružili u borbi protiv Aleksandra Makedonskog. Kao odgovor na to, Aleksandar je krenuo s vojskom u opsadu utvrđenog Peliuma (Pelion). Glaukijas i Kleitus su bili iznenađeni brzim dolaskom Makedonaca jer tada još nisu bili spojili svoje snage. Čini se i da je nedostajalo koordinacije u djelovanju Galukijasa i Kleitusa jer je Aleksander bio u teškoj situaciji i sa sve manje zaliha. Antički historičar Arijan (oko 86-146. godine n. e.) navodi da je Kleitus "žrtvovao tri dječaka, tri djevojčice i tri ovna uoči bitke protiv Aleksandra Velikog".[2]

Glaukijas je uhvatio u klopku Aleksandrovog generala Filotasa koji je bio upućen po zalihe. Aleksandar mu je požurio pomoći i spriječio Glaukijasa od napada na Filotasa. Na kraju je Aleksandar zauzeo Pelium i otjerao Glaukijasa i Kleitusa a zatim pridobio ostale ilirske vođe da mu se pridruže u pohodu na Perziju. Kleitus se sklonio u taulantskim planinama.

Razlog Aleksandrove pobjede leži u disciplini i njegovom ratnom geniju (i možda, sreći, zna li sa da su oko 50 godina prije ovog događaja Makedonci bili teško poraženi).[2]

Literatura

[uredi | uredi izvor]
  • Bojanovski, Ivo (1988). BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA. ANUBiH, Sarajevo.
  • Papazoglu, Fanula (1969). Srednjobalkanska plemena u predrimsko doba. Tribali, Autarijati, Dardanci, Skordisci i Mezi (PDF). ANUBiH, Sarajevo. Arhivirano s originala (PDF), 23. 9. 2018. Pristupljeno 25. 12. 2018.

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ "Fanula Papazoglu - Poreklo i razvoj ilirske države". ANUBiH - DJELA KNJIGA XXX , CENTAR ZA BALKANOLOŠKA ISPITIVANJA Knjiga l. SARAJEVO, 1969. Arhivirano s originala, 14. 7. 2020. Pristupljeno 9. 2. 2016.
  2. ^ a b "N.G.L. Hammond, F.W Wallbank - A HISTORY OF MACEDONIA". Oxford university press, 2001. Pristupljeno 9. 2. 2016.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]