Idi na sadržaj

Travne i žbunaste vegetacije umjerenih predjela

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Biomi
Suhozemni biomi
Tundra
Tajge/borealne šume
Širokolisne i mješovite šume umjerenih predjela
Četinarske šume umjerenih predjela
Tropske i suptropske vlažne širokolisne šume
Tropske i suptropske suhe širokolisne šume
Tropske i suptropske četinarske šume
Tropske i suptropske travne i žbunaste vegetacije
Travne i žbunaste vegetacije umjerenih predjela
Planinske travne i žbunaste vegetacije
Pustinje i vegetacija sušnih oblasti
Sredozemna vegetacija
Plavljena travna vegetacija
Mangrove
Vodeni biomi
Kontinentalni prag
Obalska zona (litoral) i zona mlata
Riparijska zona
Jezera
Koralni greben
Šume algi
Ledeni pokrivač
Hidrotermalni izvori
Hladni izvori
Zona dna (bentos)
Pelagijska zona (pelagijal)
Neritska zona (sublitoral)
Drugi biomi
Endolitska zona
Opseg rasprostranjenja umjerenih travnjaka, savana i grmlja

Umjereni travnjaci, savane i grmlje je kopneno stanište vrsta definirano u Svjetskom fondu za prirodu.[1] Predominantna vegetacija u ovom biomu sastoji se od trava i / ili grmova. Klima je umjerena i kreće se od polusušne do poluvlažne. Vrsta staništa razlikuje se od tropskih travnjaka sa godišnjimm temperaturnim režimom, kao i tipa vrsta koje se tu nalaze.[1] Ova vrsta staništa poznata je kao prerija u Sjevernoj Americi, pampe u Južnoj Americi, veldovi u Južnoj Africi i stepe u Aziji. Općenito govoreći, ove regije su lišene stablašica, osim priobalnih ili galerijskih šuma povezanih s potocima i rijekama.[1]

Stepe/niskotravne prerije su travnjaci koji se javljaju u polusušnim klimama. Visokotravne prerije su travnjaci u područjima sa više padavina. Vrijeskovine i pašnjake nisko grmlje i travnjake na kojima raste šumanarušava ljudska aktivnost, ali ne i klima.

Visoki travnjaci, uključujući visokotravne prerije Sjeverne Amerike, sjeverozapadne dijelove evroazijskih stepa (Ukrajina i južno od Rusije) i vlažne pampe iz Argentine, imaju umjereno kišovita i bogata tla što ih čini idealnim za poljoprivredu. Visoke travnjačke ekoregije uključuju neke od najproduktivnijih regija za uzgoj žitarica na svijetu. Prostrani travnjaci u Sjevernoj Americi i Evroaziji nekad su održavale migracije velikih kičmenjaka poput bivola (Bubalus bubalis ), saiga (Saiga tatarica) i tibetskih antilopa (Pantholops hodgsoni) i kijang (Equus hemionus). Takve pojave sada se javljaju samo u izoliranim džepovima, prvenstveno u Daurijskoj stepi i Tibetskoj visoravni.[1][2]

Florne zajednice evroazijskih stepa i sjevernoameričkih zemalja Velike ravnice uveliko su iskorijenjene preusmjeravanjem u poljoprivredu. Unatoč tome, čak 300 različitih biljnih vrsta može rasti na manje od tri hektara sjevernoameričkih prerija, koje također mogu podržati više od tri miliona pojedinačnih insekata po akri. Patagonska stepa i travnjaci značajni su po prepoznatljivosti na generičkoj i porodičnoj razini u različitim vrstama.[1]

Ekoregije umjerenih travnjaka, savana i grmlja

[uredi | uredi izvor]

Šablon:Afrotropni umjereni travnjaci, savane i grmlje Šablon:Australijski umjereni travnjaci, savane i grmlje Šablon:Australazijski umjereni i suptropski travnjaci, savane i grmlje Šablon:Nearktički umjereni travnjaci, savane i grmlje Šablon:Paleartički umjereni travnjaci, savane i grmlje

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ a b c d e World Wide Fund for Nature. "Temperate Grasslands, Savannas and Shrubland Ecoregions". Arhivirano s originala, 1. 4. 2011. Pristupljeno 16. 1. 2020.
  2. ^ Hilbig, W (1995). The vegetation of Mongolia. Amsterdam: SPB Academic Press.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]