Prijeđi na sadržaj

Algašice

Izvor: Wikipedija
Algašice
Sistematika
Domena:Eukaryota
Carstvo:Chromista
Podcarstvo:Harosa
Infracarstvo:Heterokonta
Koljeno:Oomycota
Baze podataka

Algašice (lat. Oomycota, naziv Oomycetes više se ne upotrebljava) su protisti slični gljivama jer većinom imaju stijenku građenu od hitina i hrane se saprofitski. Za razliku od gljiva imaju pokretne stadije i žive u vodi i na izrazito vlažnim staništima, samo iznimno na kopnu. Neke su jednostanične, a neke višestanične. Višestanične algašice u miceliju nemaju poprečnih stjenki, pa ih i to razlikuje od pravih gljiva.

Najvažniji predstavnici algašica su peronospore (Peronosporales).

Peronospore

[uredi | uredi kôd]

Iako su se peronospore prilagodile životu na kopnu, za njihovo je razmnožavanje potrebna voda. Žive kao paraziti na biljkama.

Peronospora vinove loze (Plasmopara viticola) živi na listovima i plodovima vinove loze iz kojih crpi organske tvari pomoću haustorija (kratkih nastavaka). Nakon nekog vremena razvija sporangiofore koji, najčešće kroz puči, izlaze u okoliš. Sporangiofori nose zoosporanglije sa zoosporama koji se vjetrom prenose na druge biljke. U kapljici vode oslobađaju zoospore, koje isklijaju u novu peronosporu.

Peronospora krumpira (Phytophtora infestans) dovodi do pojave smeđih pjega na listovima. Listovi pocrne i osuše se. Slične promjene izaziva i na gomoljima.

Oba nametnika uzrokuju velike štete u poljodjelstvu. Suzbijaju se špricanjem listova i nedozrelih plodova otopinom modre galice i gašenog vapna.

Sive ili crne plijesni

[uredi | uredi kôd]

Nasuprot većini algašica, sive ili crne plijesni su se razmnožavanjem potpuno prilagodile životu izvan vode. One stvaraju nepokretne spore, bez bičeva. Glavni predstavnik je mukor (Mucor mucedo).