Prijeđi na sadržaj

Anguilla (otok)

Koordinate: 18°14′N 63°03′W / 18.233°N 63.050°W / 18.233; -63.050
Izvor: Wikipedija
Anguilla
Otok
Zapadni dio otoka
Položaj
Koordinate18°14′N 63°03′W / 18.233°N 63.050°W / 18.233; -63.050
Država Angvila
OtočjeZavjetrinski otoci
Anguilla na zemljovidu Malih Antila
Anguilla
Anguilla
Anguilla na zemljovidu Malih Antila
Zemljovid

Anguilla je otok u Malim Antilima na Karibima istočno od Portorika. Politički to je dio prekomorskih područja Angvila. Angvili pripada i niz malih, nenastanjenih koraljnih otoka.

Zemljopis

[uredi | uredi kôd]
Zemljovid Angvile

Angvila je ravan i nizak otok od koralja i vapnenca. Najviša točka na njemu je Crocus Hill sa samo 65 m.

Opskrba pitkom vodom postaje neizvjesnom pri jakom rastu potrošnje.

Klima

[uredi | uredi kôd]

Angvila ima tropsku klimu, na koju utječu sjeveroistočno vjetrovi. Godišnje varijacije temperature su vrlo male, kreće se od 27 °C u prosincu do 30 °C u srpnju. U prosjeku, godišnje padne 900 mm padalina; najkišovitiji mjeseci su rujan i listopad, a najsuši velječa i ožujak. Sezona uragana u Angvili je od lipnja do studenog, a najčešći su od kolovoza do sredine listopada.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Engleski naseljenici su kolonizirali otok dolazeći sa Svetog Kristofora i Nevisa. Velika Britanija je upravljala otokom sve do 19. stoljeća. Od 1958. do 1962. je bila provincija Zapadnoindijske federacije da bi - protiv želje stanovništva - 1968. bila priključena britanskim krunskim kolonijama.

Dvije godine nakon pobuna je konačno 1971. dozvoljeno odvajanje koje je definitivno priznato 1980. Od tada Agvila ima unutrašnju autonomiju, a u ostalim pitanjima je ovisna o Ujedinjenom Kraljevstvu.

Religija

[uredi | uredi kôd]

Angvila ima 13.000 stanovnika. 40% su Anglikanci, 33% Metodisti, 7% Adventisti sedmog dana, 5% Baptisti, 3% Katolici dok ih 12% pripada nekoj drugoj crkvi ili su ateisti.

Gospodarstvo

[uredi | uredi kôd]

Angvila gotovo da nema nikakvih sirovina. Gospodarstvo je jako ovisno o luksuznom turizmu, bankovnom poslovanju stranih banaka (offshore banke), izlovu jastoga i doznakama iz inozemstva.

Rastući turizam potiče građevinsku djelatnost i doprinosi gospodarskom razvoju. Glavnu pažnju činovnici posvećuju malom ali rastućem financijskom sektoru porezne oaze.

U međuvremenu, nade gospodarstva počivaju uglavnom na turizmu.

Jezici

[uredi | uredi kôd]

Na anguilla Anguilli se govore 2 jezika, službeni engleski 950 (2004) i Antigvanski i barbudski kreolski engleski, ovdje nazivan angvilski kreolski engleski 11.500 (2001 popis).[1]

Promet

[uredi | uredi kôd]

Cestovna mreža duga je 105 km, od čega su 65 tvrde ceste. Na otoku su dvije luke, Blowing Point i Road Bay, i zračna luka Anguilla Wallblake.

Izvori

[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]