Prijeđi na sadržaj

Careva džamija u Sarajevu

Koordinate: 43°51′26″N 18°25′51″E / 43.85735°N 18.430724°E / 43.85735; 18.430724 (WD)
Izvor: Wikipedija
Careva džamija
Lokacija Sarajevo
Koordinate 43°51′26″N 18°25′51″E / 43.85735°N 18.430724°E / 43.85735; 18.430724 (WD)
Godine izgradnje 1462.
Religija islam

Careva džamija (poznata i kao Džamija sultana Mehmeda II. Fatiha), jedna je od prvih izgrađenih džamija u Bosni i Hercegovini i prva u Sarajevu. Nalazi se u sastavu Medžlisa Islamske zajednice Sarajevo, u okvirima Sarajevskog muftiluka.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Careva džamija je izgrađena 1462. godine a njenu izgradnju je financirao i omogućio osnivač grada Sarajeva Isa-beg Isaković. Ova džamija je izgorjela 1480. godine kada je despot Vuk Grgurević provalio s vojskom iz Jajca i popalio Sarajevo (ne zna se točno da li je džamija bila cijela uništena ili je tek kupola bila uništena). Na istom mjestu ponovno se gradi i u današnjem obliku izgrađena je 1566. godine. Njenu gradnju financirao je Sulejman I. Veličanstveni. U to doba glavni arhitekt Carevine bio je mimar Sinan, a gradnju ove džamije je vodio ili netko od njegovih suradnika ili njegovih učenika.

Careva džamija u Sarajevu je centralni tip džamije s trostranim trijemom. Pošto je džamija u doba molitve (naročito petkom) morala primiti veliki broj vjernika, ostavljeni su trijemovi sa sve tri strane, s tim što su dva bočna 1847. godine zazidana i pretvorena u tetime (bočne prostorije). Centralna kupola džamije ima oblik polukruga u presjeku, tipično za klasični period osmanske arhitekture, a smatra se da je stara kupola eliptičnog presjeka izgorjela u požaru 1480. godine. Tijekom konzervatorskih radova krajem prošlog stoljeća (1980-ih ili 1990-ih) otkrivena su i djelomično restauirana četiri sloja zidne dekoracije, i to iz XVI., XVIII. i početka XIX. stoljeća. Osmokutna munara, čije je šerefe pokriveno stalaktitima, predstavlja jednu od najljepših starih munara u Bosni i Hercegovini.

Vrijedni nadgrobni spomenici nastali u razdoblju od XV. do XIX. stoljeća, nalaze se na groblju iza džamije. Za par arhaičnih nišana iza mihraba pretpostavlja se da označavaju grob osnivača Sarajeva Isa-bega Isakovića.

Godine 1912. arhitekt Karl Paržik je projektirao zgradu Ulema-medžlisa i uspješno je ukomponirao u cjelinu s Carevom džamijom. Do 2022. godine, u okvirima ove džamije nalazio se i ured reis-ul-uleme.

Vidi još

[uredi | uredi kôd]

Vanjske povezice

[uredi | uredi kôd]