Prijeđi na sadržaj

Kosovski Albanci

Izvor: Wikipedija
Kosovski Albanci
Gabor
Ukupno pripadnika
1.616.869 do 3.000.000
Značajna područja naseljavanja
Jezik
albanski
Vjera
većina muslimani manjina katolici
Povezane etničke grupe
Albanci
Kosovski Albanci u narodnim nošnjama

Kosovski Albanci (albanski: Shqiptarët e Kosovës) su najveća etnička grupa u Kosovu

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine u Kosovu živi 1.616.869 Albanaca ili 92,9 % od ukupnog stanovništva.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Kosovski Albanci pripadaju Gegima jednoj od dvije glavne grane Albanaca, koji nastanjuju planinsko područje na sjeveru Albanije, sjeverno od rijeke Shkumbin, Kosovo, jug Srbije i dijelove zapadne Makedonije.

Dečanska hrisovulja (1321. – 1331.) srpskog kralja Stefana Uroša III. sadrži detaljan popis domaćinstava i sela u Metohiji i sjeverozapadnoj Albaniji. U njima piše da ova regija ima 89 naselja s 2.666 kućanstava od čega je 86 bilo srpskih (96,6 %), a tri albanska naselja (3,3 %), te 2122 Srba (98 %), i 44 Albanaca (2 %).[1]

Sve do 19. stoljeća Albanci su manjinski narod na Kosovu. Austrijanac Joseph Müller navodi da na prostoru Prizrena, Peći i Đakovice i dijelu Albanije živi 195.000 stanovnika, od čeka:

  • 114.000 muslimana (58 %):
    • cca. 38.000 su Srbi (19 %)
    • cca. 86.000 su Albanci (39 %)
  • kršćani:
    • 73.572 pravoslavnih Srba (38 %)
    • 5120 rimokatoličkih Albanca (3 %)
  • 2308 ostalih nemuslimana, Janjevci i dr.)

Studija sačinjena 1871. od strane austrijskog pukovnika Petera Kukulja[2] za internu upotrebu Austrougarske vojske pokazala je da mutesarifluk Prizrena (odgovara u velikoj mjeri današnjem Kosovo) ima oko 500.000 stanovnika, od toga: 318.000 Srba (64 %), 161.000 Albanaca (32 %), 10.000 Roma i Čerkeza 2000 te Turaka.

Austrijska statistika objavljena 1899. procjenjuje da na Kosovu živi: 182.650 Albanca (47,88 %) 166.700 Srba (43,7 %)

Njemački znanstvenik Gustav Weigand dao je sljedeće statističke podatke o stanovništvu Kosova po okruzima, temeljenim na prijeratnom stanje na Kosovu 1912. godine:

  • Priština: 67 % Albanci, 30 % Srbi
  • Prizren: 63 % Albanci, 36 % Srbi
  • Vučitrn: 90 % Albanci, 10 % Srbi
  • Ferizaj: 70 % Albanci, 30 % Srbi
  • Gnjilane: 75 % Albanci, 23 % Srbi
  • Mitrovica: 60 % Srbi, 40 % Albanaca

U dvadesetom stoljeću broj Albanaca se povećava, kao i njihov udio u ukupnom stanovništvu tako da ih je 1921. bilo 288.907 ili 65,8 % (prema materinjem jeziku), a 1981. godine 1.226.736 ili 77,42 %.

Poznati Kosovski Albanci

[uredi | uredi kôd]

Galerija

[uredi | uredi kôd]

Izvor

[uredi | uredi kôd]
  1. Pavle Ivić and Milica Grković, 1976, Dečanske hrisovulje, Zavod za lingvistiku Novi Sad, (Srpski)
  2. Das Fürstenthum Serbien und Türkisch-Serbien, eine militärisch-geographische Skizze von Peter Kukolj, Major im k.k.Generalstabe, Wien 1871