Vitalijan

Flavije Vitalijan (latinski: Flavius Vitalianus; umro 520) je bio vizantijski vojskovođa.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Rođen je u Zaldapi u Donjoj Meziji (današnja Bugarska). Majka mu je bila sestra Makedonija II, carigradskog patrijarha. Vitalijan je ostao upamćen po pobuni koju je 513. godine podigao protiv vizantijskog cara Atanasija I. Car je podržavao mijafizite nasuprot halkedonskom hrišćanstvu koga je ispovedao Vitalijan. Sem toga, Atanasije je sproveo poreske reforme koje su bile nepopularne u Carstvu te se Vitalijanu priključio veliki deo vojske i seljaka. General preuzima vlast u Trakiji i ugrožava sam Carigrad. Nakon početnih neuspeha, Atanasije je pokušao sa pregovorima. Tek 515. godine Atanasije je prikupio dovoljno snaga i ugušio pobunu. Vitalijan se skrivao sve do Atanasijeve smrti 518. godine. Novi car, Justin I, bio je veran halkedonskom hrišćanstvu. Justin je amnestirao Vitalijana i proglasio ga konzulom. Pregovorima sa papstvom okončao je višedecenijski Akakijev raskol. Vitalijan je umro 520. godine.

Literatura[uredi | uredi izvor]

• Amory, Patrick (2003). People and Identity in Ostrogothic Italy, 489–554. Cambridge University Press. ISBN 978-0-521-52635-7. 
• Bury, John Bagnell (1958). History of the Later Roman Empire: From the Death of Theodosius I to the Death of Justinian, Volume 1. Courier Dover Publications. ISBN 978-0486203980. 
• Bury, John Bagnell (1958). History of the Later Roman Empire: From the Death of Theodosius I to the Death of Justinian, Volume 2. Courier Dover Publications. ISBN 978-0486203997. 
• Cameron, Averil; Ward-Perkins, Bryan; Whitby, Michael, ur. (2000). The Cambridge Ancient History, Volume XIV - Late Antiquity: Empire and Successors, A.D. 425–600. Cambridge University Press. ISBN 978-0-521-32591-2. .
• Kazhdan, Alexander, ur. (1991). Oxford Dictionary of Byzantium. Oxford University Press. ISBN 978-0-19-504652-6. 
• Martindale, John R.; Morris, John (1980). The Prosopography of the Later Roman Empire - Volume II, AD 395–527. Cambridge University Press. ISBN 978-0521201599. 
• Whitby, Michael; Whitby, Mary (1986). The History of Theophylact Simocatta. Claredon Press. ISBN 978-0198227991.