Idi na sadržaj

Jajačka Banovina

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Jajačka Banovina je bila administrativna i vojna jedinica na teritoriji današnje države Bosne i Hercegovine. Pripadala je Hrvatsko-ugarskoj personalnoj uniji. U izvorima na mađarskom jeziku označavana je kao Jajcei bánság, a na njemačkom Banschaft von Jajce. Kao i u ostalim banovinama njome je vlada ban.

Jajačka Banovina je obuhvatala tri župe srednjovjekovne Bosne: Vrbas, Sana i Dubica, uključujući gradove:

Mnogi od njih bili su utvrđeni.

Granice ove banovine, prije Mohačke bitke, 1526. su bile: sjeverne - rijeka Sava, neposredno do grada Šamca (ne uključujući ga). Granica se zatim pružana duž rijeke Usore, obuhvativši i grad Dobor. Nakon toga se savijala prema jugozapadu sve do gornjeg toka rijeke Vrbanje. Istim pravcem je bila sve do gornjeg toka Vrbasa (iznad Bočca uključujuči i ovu utvrdu). Uzvodno, uz Vrbas se pružala sve do Jajca, koje je bilo centar Banovine. Jajačka tvrđava je bilo usamljena, kao mostobran sa suprotne, jugoistočne strane pritoke Plive i Vrbasa. Granica je zaobilazila Jajce s juga, uz rijeku Ugar, a grad Vinčac su, u međuvremenu, okupirale Osmanlije. Zatim je i skretala prema zapadu, do Jezera (koje su Osmanlije također već bile okupirale). Potom je granica išla prema sjeverozapadu, na Prijedor ili Pridor kod Sanine pritoke Gomjenice, uključujući i njen sliv.

Banovi Jajačke banovine bili su:

  • Blaž Raškaj,
  • Juraj Vlatković (zarobljen 1493. u krbavskoj bici),
  • Franjo Berislavić (1494., skupa s Baltazarom Baćanom, 1499.-1501. i 1503.),
  • Baltazar Baćan (Batthyány) (1494. skupa s Franjom Berislavićem,1502.),
  • Ladislav Kaniški (juni 1495., uz Ivana Bebeka),
  • Juraj Kanižaj,
  • Ivan Bebek (juni 1495., s Ladislavom Kaniškim, 1505.),
  • Bartol Berislavić, prior vranski (1507.),
  • Juraj Stražemanski (Zthresemley, de Strasemlye, deZthresemlye, Stresemley, Zthresemley), 1505.-1510.) (1508.), ban Srebrničke banovine (1494.-1495.),
  • Nikola Székely,
  • Baltazar Alapić, Ivan Berislavić, (Ivaniš Berislavić), bratić Franje Berislavića (1511.-1513., Franjo je tada bio zamjenik, a sudionik u banstvu - Juraj Stražemanski),
  • Ivan Tahi (1518.-),
  • Petar Keglević (1520-1526.).
  • Tadija Mikulić (1528. ban Jajački, poginuo u odbrani grada)[1][2]

Izvori

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Pop Petar Škarica, Doba naseljenja plemića bosansko-ugarskih u bivšoj župi Poljica, Zadar 1901., str. 50-51.
  2. ^ Alfons Pavich v. Pfauenthal, Beiträge zur Geschichte der Republik Poljica bei Spalato mit besonderer Rücksicht auf die Reihenfolge der Veliki Knezen (Staatsoberhäupter), u: Wissenschaftliche Mitteilungen aus Bosnien und der Herzegowina, Beč, 1907.

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]