Idi na sadržaj

Bardilis

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Karta koja prikazuje ilirske (crveno), grčke i makedonske (crno) gradove i plemena

Bardilis ili Bardylis (u slavenskom govornom području i Bardilej) bio je ilirski kralj koji je vladao od 385. do 358. p. n. e. i osnivač je istoimene dinastije.[1] Ilirsko je kraljevstvo pod Bardilisom proširilo teritorije i uticaj i bilo važan centar moći u IV stoljeću p. n. e. Bardilis je imao skromno porijeklo, naime, postao je u porodici proizvođača ćumura. Pripadao je plemenu Dardanaca i bio njihov kralj. Antički izvori ga nazivaju i ilirski razbojnik, što znači da nije bio naslednik, već je na vlast došao kao uzurpator.[1]

U to vrijeme, Lissus i Epidamnus su bili najznačajniji gradovi ilirskog kraljevstva. Samo kraljevstvo nije bilo sasvim jako iznutra, postojale su brojne unutrašnje razmirice i ljubomora.

O Bardilisu se zna da je osvajao makedonske zemlje, i da je bio saveznik Dinozijusa, tiranina iz Sirakuze. Dionizijus iz Sirakuze je nastojao ostvariti kontrolu nad cijelim Jonskim morem te je skupa sa Ilirima napao Molosijance. Makedonski kralj Perdikas ubijen je u naletu Ilira 359. godine p. n. e. Međutim, odmah se umiješala i Sparta pa su Bardilis i njegovi Iliri potisnuti natrag iako su bili potpomognuti sa 2000 grčkih hoplita i 500 komada grčkih oklopa. Agesilej, vođa Spartanaca, uspio je pobijediti Ilire ali tek pošto su oni opustošili Molosiju i pobili oko 15.000 tamošnjih stanovnika.

Filip II Makedonski, sin ubijenog Perdikasa i otac Aleksandra Velikog, je godinu dana kasnije potisnuo Ilire do Ohridskog jezera a iste, 358. godine p. n. e., Bardilis je ponudio osvojene teritorije u zamjenu za prestanak sukoba a Filip je tu ponudu odbio.

Do borbe je došlo u blizini Bitole. Bardilis je imao 10 000 pješaka i 600 konjanika, a Filip 10 000 pješaka i 1 000 konjanika. Makedonci su pobijedili, a Bardilis je ubijen u borbi ili je umro neposredno poslije bitke.[1] Naposljetku je postignut mir Ilira i Makedonaca koji je učvršćen Filipovom ženidbom sa Audatom, Bardilisovoj kćeri. (Nije sa sigurnošću otvrđeno da li mu to bila prva ili druga Filipova žena. Audati je promijenjeno ime u Euridika i jedno vrijeme je bila Filipova zvanična kraljica. Euridika je bio ime i Filipove majke koja je i sama imala djelomično ilirsko porijeklo.)

Bardilis je imao sina, Bardilisa II, kćer Bircenu (i Audatu?) i unuka Kleitusa. Nakon smrti Bardilisa Grabos je postao novi kralj Ilira.

Polibije, grčki historičar, također pominje Bardilisa pod nazivom "Βάρδυλλις ο των Ίλλυριων" - Bardilis iz Ilirije a Ciceron ga zove "Bardullis Illyrius".

Drevni istoričari su također zabilježili da je Bardilis, kao i mnogi drugi Iliri običavao oslobađati svoje ratne zarobljenike i robove i davao im status slobodnih građana ilirskog društva, a ovi potonji bi se zauzvrat brzo asimilirali u ilirsko društvo pa čak i ratovali na strani Ilira.[2]

Literatura

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ a b c "Faluna Papazoglu - Poreklo i razvoj ilirske države". ANUBiH - KNJIGA XXX , CENTAR ZA BALKANOLOŠKA ISPITIVANJA Knjiga l. SARAJEVO, 1969. Arhivirano s originala, 14. 7. 2020. Pristupljeno 9. 2. 2016.
  2. ^ Wise, Terence. Armies of the 2nd Punic War, i Strabon. Geografica

Izvori i vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]