Idi na sadržaj

Hutovo blato

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Hutovo blato
IUCN kategorija V
(zaštićeni krajolik / morski pejzaž)
Karta prikazuje lokaciju Hutovo blato
Karta prikazuje lokaciju Hutovo blato
LokacijaBosna i Hercegovina
Najbliži gradČapljina
Koordinate43°3′24″N 17°45′28″E / 43.05667°N 17.75778°E / 43.05667; 17.75778
Površina7.411 ha
Osnovano1995. god
Upravljačko tijeloJavno poduzeće "Park prirode Hutovo blato" d.o.o. Čapljina

Hutovo blato je park prirode i Ramsarsko područje u Bosni i Hercegovini. Smješteno je na pet kilometara od Čapljine, a prostire se na skoro 8.000 hektara prostora u neretvanskoj dolini. Udaljeno oko 15 km od Jadranskog mora tako da je primjetan veliki uticaj sredozemne klime.

Zaštićeno područje

[uredi | uredi izvor]

Međunarodni savjet za zaštitu ptica (ICBP) je 1998. godine uvrstio Hutovo blato na listu međunarodno važnih staništa ptica. Potom je 2001. godine Park prirode “Hutovo blato” upisan na listu močvara od međunarodne važnosti prema metodologiji Ramsarske konvencije i registrovan je pri UNESCO-ovom Direktoratu u Parizu. Najveća jezera „Hutovog blata“ su: Deransko, Jelim, Drijen, Orah, Škrka i Svitava. U vodama „Hutovog blata“ ima 22 vrste riba iz 12 porodica od kojih su endemske: podustva, zubatak, neretvanski vijun i glavočići. Prema posljednjim istaživanjima utvrđeno je više od 600 biljnih vrsta i 163 vrste ptica iz 39 porodica. Nalazi se i na listi Important Bird Areas (IBA) područja.[1]

Razgledanje ovog parka je besplatno, a osim posmatranja, foto-safarija, postoji još nekoliko sadržaja u samom parku, kao što su kafe-restoran, mogućnost organiziranja izleta na određenim lokacijama, hotel i slično.[2] Ovim zaštićenim područjem upravlja Javno preduzeće Hutovo blato.[3]

Opći podaci

[uredi | uredi izvor]

Najveća jezera „Hutovog blata“ su: Deransko, Jelim, Drijen, Orah, Škrka i Svitava. Sam park je ustvari močvara nastala od sistema rijeke Krupe, u tipičnom kraškom ambijentu. Rijeka Krupa i nema svoj izvor nego otiče iz Deranskog jezera, jednog od nekoliko većih jezera ovog područja. Ova rijeka je jedinstvena po osobini da teče u oba smjera (nizvodno i uzvodno). Naime, kad se poveća vodostaj Neretve, ta rijeka potisne Krupu prema izvorištu (Deranskom jezeru).

Biljni i životinjski svijet

[uredi | uredi izvor]

Poznat je kao oaza u kojoj su smještene mnoge vrste ptica močvarica kao i veliki broj drugih biljnih i životinjskih vrsta. Odgovarajuća klima, vegetacija i ostali činioci stvaraju povoljne uslove naročito za smještaj ptica. Također ga kao zimovalište koristi i određeni broj ptica selica (smatra se za jedno od najvećih zimovališta ptica u Evropi). Prema nedavno obavljenom istraživanju projekta "Life" popisano su 163 vrsta ptica koje ga koriste (ptice selice ili ptice kojima je ono stalno obitavalište).

Ovdje su zastupljena i četiri tipa vegetacije, i to: vodena, močvarna, livadska i šumska. Projekt Life navodi oko 600 biljnih vrsta na ovom području. Pored raznovrsnog biljnog i ptičijeg svijeta vode parka bile su bogate ribljim vrstama, naročito jeguljama i šaranima (22 vrste). Na žalost zadnjih godina zbog niza okolnosti riblji fond je osiromašio, što se može negativno odraziti i na cjelokupnu raznolikost flore i faune.

Arheološki lokalitet Desilo

[uredi | uredi izvor]

Lokalitet je nazvan po vrelu Desilo, jednom od brojnih vrela i jezera koje nastaju na ovom prostoru zahvaljujući masi podzemnih voda rijeke Trebišnjice. S ukupnom površinom od oko 2 ha i dubinom koja na pojedinim mjestima doseže i 10 m, Desilo je, kao vodeni kuk, duboko zavučeno između brda. Lokalitet se sastoji od gradine, nekropole i podvodnog arheološkog dijela.[4]

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Literatura

[uredi | uredi izvor]
  • V. ATANACKOVIĆ, - Arheološko nalazište na području Hutova blata, Hercegovina – časopis za kulturno i istorijsko nasljeđe, Mostar, 1981.
  • N. CAMBI, - Amfore kasnorepublikanskog doba i njihova produkcija u Dalmaciji. Posebna izdanja Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine 95, knjiga 27, Sarajevo, 1991
  • Snježana Vasilj – Igor Miholjek: Izvještaj o II fazi podvodnih arheoloških radova na lokalitetu Desilo u Bajevcima – Hutovo blato, arhiva HRZ-a, Zagreb, 2008
  • Vesna Zmaić, Igor Miholjek - Podvodno arheološko istraživanje lokaliteta Desilo – Hutovo blato, Odjel za podvodnu arheologiju Zagreb

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ PROSTORNI PLAN PODRUČJA POSEBNIH OBILJEŽJA ZA ODRUČJE OD ZNAČAJA ZA HERCEGOVAČKO NERETVANSKU ŽUPANIJU „PARK PRIRODE HUTOVO BLATO“ - AGENCIJA ZA PODRUČJE SLIVA JADRANSKOG MORA KROZ FPIT FEDERALNO MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, VODOPRIVREDE I ŠUMARSTVA
  2. ^ PRAVILNIK O UNUTARNJEM REDU U PARKU PRIRODE HUTOVO BLATO
  3. ^ centar istraživačkog novinarstva - Zaštićena područja
  4. ^ "SNJEŽANA VASILJ: Istraživanje grobne humke na lokalitetu Desilo u Hutovom Blatu - preliminarni izvještaj" (PDF). Godišnjak centra za balkanološka ispitivanja ANUBIH, Knjiga XXXVII, 45 – 78. Arhivirano s originala (PDF), 12. 10. 2020. Pristupljeno 9. 2. 2016.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]