Idi na sadržaj

Količina kretanja

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Fizikalna veličina koju zovemo količina kretanja je vektorska veličina čiji je intenzitet definisan kao gdje je masa tijela, a brzina. Taj je vektor, dakle, usmjeren u smjeru vektora brzine.

Derivacija količine kretanja po vremenu jednaka je sili, a to je ujedno i drugačiji prikaz prvog Newtonovog zakona ili zakona inercije, što je lahko pokazati:

U gornjoj formuli važno je uočiti da se masa može izvući ispred operatora derivacije, s obzirom na to da je njena derivacija jednaka nuli, tj. masa je konstantna, što općenito vrijedi za većinu tijela u kretanju nerelativističkim brzinama. Konstantnost mase se ne bi, na primjer, mogla pretpostaviti kod proračunavanja kretanja rakete, s obzirom na to da velika masa goriva izgara u vrlo kratkom vremenu.

Održanje linearne količine kretanja

[uredi | uredi izvor]

Količina kretanja je vrlo važna i ilustrativna fizikalna veličina. Njena važnost se može izreći zakonom o očuvanju količine kretanja, što je jedan od temeljnih zakona mehanike. Taj bi se zakon mogao formulisati na slijedeći način: Količina kretanja izoliranog sistema je konstantna, odnosno, ukupna promjena količine kretanja u vremenu unutar izoliranog sistema jednaka je nuli.

Upravo navedenu tvrdnju je lahko obrazložiti: Zamislimo da se izolirani sistem sastoji od Njutn čestica. Na svaku česticu u svakom trenutku djeluje neka rezultantna sila pa će tako na i-tu česticu djelovati neka sila , koja je posljedica interakcije s ostalim česticama, a na j-tu česticu će djelovati . Ukupna sila u sistemu jednaka je zbiru svih N sila, a kako znamo iz 3. Newtonovog zakona da je sila i-te čestice na j-tu česticu jednaka po intenzitetu, a suprotna po smjeru sili j-te čestice na i-tu česticu, tako možemo zaključiti da je vektorska suma svih unutrašnjih sila u sistemu jednaka nuli. Ako je rezultantna sila jednaka nuli, tada, uz gornje definicije, i vrijedi zakon o očuvanju količine kretanja.

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Zabilješke

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  • Halliday, David (1960–2007). Fundamentals of Physics. John Wiley & Sons. Chapter 9. Upotreblja se zastarjeli parametar |nopp= (pomoć); Nepoznati parametar |coauthors= zanemaren (prijedlog zamjene: |author=) (pomoć)
  • Serway, Raymond; Jewett, John (2003). Physics for Scientists and Engineers (6 ed.). Brooks Cole. ISBN 0-534-40842-7
  • Stenger, Victor J. (2000). Timeless Reality: Symmetry, Simplicity, and Multiple Universes. Prometheus Books. Chpt. 12 in particular.
  • Tipler, Paul (1998). Physics for Scientists and Engineers: Vol. 1: Mechanics, Oscillations and Waves, Thermodynamics (4th ed.). W. H. Freeman. ISBN 1-57259-492-6
  • 'H C Verma' 'Concepts of Physics, Part 1' 'Bharti Bhawan'
  • For numericals refer 'IE Irodov','Problems in General Physics'
  • Hand, Louis N.; Finch, Janet D. (1998). Analytical Mechanics. Cambridge University Press. Chapter 4. Upotreblja se zastarjeli parametar |nopp= (pomoć)

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]