Prijeđi na sadržaj

Bjelev

Izvor: Wikipedija

Bjelev (rus. Белёв) je grad u Rusiji.

Zemljopisni položaj

[uredi | uredi kôd]

Smjestio 120 km od Tule, na 160 metara nadmorske visine, na lijevoj obali rijeke Oke. Nalazi se na 53°48' sjeverne zemljopisne širine i 36°08' istočne zemljopisne dužine.

Vremenski se nalazi u moskovskom vremenu.

Upravna organizacija

[uredi | uredi kôd]

Upravno pripada Tulskoj oblasti u Središnjem saveznom okrugu. Sjedište je općinskog rajona (муниципальный район).

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Kao i brojni drugi gradovi na Oci prvi put ga se spominje u ljetopisu iz 1147.

Od 12. do 13. stoljeća je ovo područje bilo pod vlašću černihivske kneževine koja je nestala nakon mongolske invazije na Rusiju.

Od 1376. do 1425. je bilo dijelom Novosiljske kneževine, a raspadom iste nastaju nekoliko manjih kneževina, od kojih je jedna i Bjeljovska kneževina.

Bjelev je od prijelaza 14. u 15. stoljeće sve do 1558. godine bio središtem Bjeljovske kneževine, koju ubrajamo u Verhovskih kneževina.

1439. se kog Bjeleva zbila bitka između Tatara pod zapovjedništvom kazanskog kana Ulug-Muhameda, u kojoj su tatarske postrojbe teško porazile ruske.

Potom je grad naizmjence bio pod vlašću Velike Vojvodine Litve i Moskovske kneževine dok konačno nije došao pod moskovsku vlast.

Gradski status je dobio 1777.

Kultura

[uredi | uredi kôd]

U Bjelevu se nalazi jedna od najstarijih crkava u Tulskoj oblasti.

Stanovništvo

[uredi | uredi kôd]

U Bjelevu danas živi 15.300 stanovnika (stanje 2005.).

Poznate osobe

[uredi | uredi kôd]

U obližnjem Mišenskojem se rodio ruski pjesnik Vasilij Andrejevič Žukovski (1783. – 1852.).

U Bjelevu su rodio poznati kipar i član predsjedništva Ruske akademije umjetnosti, Albert Serafimovič Čarkin (1937.).

Galerija

[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]