Prijeđi na sadržaj

Krvno srodstvo

Ova je stranica stvorena ili dopunjena u okviru WikiProjekta 10000. Kliknite ovdje za više informacija.
Izvor: Wikipedija

Braća i sestre u krvnom srodstvu.

Krvno srodstvo (latinski: consanguinitas – konsangvinitet) karakteristika je srodstva s drugom osobom, potjecanje od zajedničkog pretka.

Mnoga zakonodavstva imaju zakone koji zabranjuju osobama koje su u krvnom srodstvu da se vjenčaju ili imaju međusobne seksualne odnose. Stupanj krvnog srodstva koji dovodi do ove zabrane razlikuje se od države do države.[1] Takva se pravila također koriste za određivanje nasljednika ostavine u skladu sa zakonima koji uređuju ostavinsko nasljeđivanje, a koji se također razlikuju od zakonodavstvo do zakonodavstva.[2]

Stupanj relativnog srodstva može se ilustrirati tablicom srodstva u kojoj se svaka razina linijskog srodstva (generacija) pojavljuje kao red, a pojedinci s kolateralnim srodstvom dijele isti red. Sustav čvorova je numerički zapis koji opisuje krvno srodstvo koristeći Ahnentafel brojeve zajedničkih predaka.[3]

U hrvatskom pravnom sustavu primjenjuje se tzv. computatio civilis, dok u kanonskom pravu vrijedi tzv. computatio naturalis. Postoje dvije linije – uspravna (linea recta) i pobočna linija (linea transversa).

Uspravnu liniju čine osobe koje potječu jedna od druge, odnosno preci (ascedenti) i potomci (descedenti): pradjed – djedotacsinunuk – praunuk. Ovisno o perspektivi, razlikuje se ushodna (srodnički niz gleda se od potomaka prema precima: unuk – sin – otac – djed) te nishodna linija (srodnički niz gleda se od predaka prema potomcima: djed – otac – sin – unuk).

Pobočnu liniju (naziva se još i kolateralnom linijom) čine osobe koje ne potječu jedna od druge, već imaju zajedničkog pretka: braća, stricnećak, bratići, itd. Pobočni srodnici (kolaterali) mogu biti punokrvni (ako imaju oba zajednička roditelja – germani) ili polukrvni (ako imaju samo zajedničkog oca – consanguinei, ili samo zajedničku majku – uterini).

Ako su dvije osobe u srodstvu, imaju veći ili manji broj istih gena naslijeđenih od zajedničkog pretka. Što je veće srodstvo, to je veći i jednaki dio genoma. Taj dio genoma može uključivati ​​alele koji u homozigotnom stanju imaju štetan učinak.

Brakovi u krvnom srodstvu najčešći su u reproduktivno izoliranim ljudskim populacijama, kao što su: izolirani otoci, planinski masivi, plemenske zajednice u Andama itd. Osim štetnih posljedica, poput veće učestalosti psihičkih bolesti i tjelesnih nedostataka, uočeno je da se u takvim brakovima češće javljaju sterilitet i osobe s crvenom kosom.

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. O'Sullivan, Kathryn (2019). "Access to marriage: consanguinity and affinity prohibitions in national and international context". Irish Journal of Family Law. 22 (2): 8–12.
  2. Ritchie, Herbert (1940). "Methods of Intestate Succession". University of Cincinnati Law Review. 14: 508.
  3. Højrup, Knud, "The Knot System: A Numeric Notation of Relationship", National Genealogical Society Quarterly, Vol. 84, Numb. 2, p. 115, 1996, ISSN 0027-934X.