Prijeđi na sadržaj

Nižnjenovgorodska oblast

Izvor: Wikipedija
Nižnjenovgorodska oblast
Нижегоро́дская о́бласть
Zastava Nižnjenovgorodske oblasti Grb Nižnjenovgorodske oblasti

Zemljopisni položaj federalnog subjekta u Ruskoj Federaciji
Nižnji Novgorod
Službeni jezici ruski
Politički status oblast
Savezni okrug Privolški
Gospodarska regija Volško-vjatska
Površina 43 po veličini
 - ukupno 76.900 km²
 - % vode ? %
Stanovništvo 10 po veličini
 - ukupno (2002.) 3.524.028
 - Gustoća 45,8/km²
Vremenska zona
Moskovsko vrijeme
(UTC + 3/+4)
Automobilska oznaka 52

Nižnjenovgorodska oblast (ruski: Нижегоро́дская о́бласть) je oblast u Ruskoj Federaciji.

Površina: 76.900 km²

Broj stanovnika: 3.524.028 (popis 2002.)

Upravno središte joj je grad Nižnji Novgorod. Sa stanovništvom od 1,3 milijuna, Nižnji Novgorod je najveći grad u regiji i 4. najveći grad u Rusiji, nakon Moskve, Petrograda i Novosibirska.

Kroz ovu oblast prolazi rijeka Volga.

Nakon Nižnjenovgorodske aglomeracije, najveći grad je Arzamas.

U gradu Sarovu je najveći i najsvetiji konvent u Rusiji. Makarjevski samostan nasuprot grada Lyskova je bio mjestom najvećeg sajma u Istočnoj Europi. Ostali povijesni gradovi su Gorodec i Balahna, smješteni na obali rijeke Volge, sjeverno od Nižnjeg Novgoroda.

Zemljopis

[uredi | uredi kôd]

Nižnjenovgorodska oblast međi s Kostromskom oblašću na sjeveru, Kirovskom oblašću na sjeveroistoku, republikama Marij El i Čuvašijom na istoku, republikom Mordovijom na jugu, Rjazanjskom oblasti na jugozapadu, Vladimirskom oblasti na zapadu i Ivanovskom oblasti na sjeverozapadu.

Prirodna bogatstva

[uredi | uredi kôd]

NIžnjenovgorodska oblast nema mnogo prirodnih bogatstava, koja su, većinom, omeđena na gospodarski isplative za iskorištavanje, naslage pijeska (uključujući pijeske od titana-cirkonija), gline, gipsa, treseta, mineralne soli i drvnu građu.

Znamenitosti

[uredi | uredi kôd]

Jedinstvena građevina - 128 metara visoki hiperboloidni Šuhovljev toranj, kojeg je u blizini Dzeržinska, na lijevoj obali rijeke Oke izgradio veliki ruski građevinar i znanstvenik Vladimir Grigorijevič Šuhov 1929. godine.

Upravna podjela

[uredi | uredi kôd]

Promet

[uredi | uredi kôd]

Razvijen je riječni promet po rijekama Volzi, Oci, Vetluzi i Suri.

Gospodarstvo

[uredi | uredi kôd]

Nižnjenovgorodska oblast nema prirodnih bogatstava, stoga je njeno gospodarstvo usredotočeno na razvitak njenog industrijskog, odnosno preradbenog odjeljka, , prijevoza, koji tvore skoro 80 postotaka njena BRP-a (brutto regionalnog proizvoda).

Postoje 722 industrijska poduzeća u oblasti, a većina je u ovim pododjeljcima:

  • strojogradnja (automobilski i brodski motori s unutarnjim izgaranjem)
  • građevinarstvo
  • kovinoprerađivačka industrija
  • brodogradnja (riječni i morski brodovi)
  • kemijska industrija (plastične mase, umjetne tvari)
  • petrokemija
  • gorivna industrija i proizvodnja energije
  • crna i obojena metalurgija
  • proizvodnja građevinskih tvoriva
  • proizvodnja stakla
  • drvna (rezana građa i sl.) i papirna industrija
  • tekstilna industrija (odjevni predmeti)
  • prehrambena industija (proizvodnja i prerada)
  • proizvodnja lijekova
  • tiskarstvo i izdavaštvo

Ove ključne gospodarske grane dopunjavaju ostali gospodarski odjeljci kao što su poljodjelstvo, trgovina, usluge, telekomunikacije i prijevoz dobara i usluga.

Od poljodjelskih kultura, uzgaja se raž, proso, ječam, pšenicu, šećernu repu, lan, , luk, krumpir. Značaj ima i svinjogojstvo, peradarstvo i stočarstvo.

Prema početnim procjenama, 2002. godine, BRP Nižnjenovgorodske oblasti je iznosio 5,6 milijarda am. dolara, pri čemu su industrijska i prijevozna poduzeća sudjelovala s 4,5 milijarda. Oblasna poduzeća su pokazivala 6,6 postotaka rasta u konačnom proizvodu, koji je viši nego gospodarski rast za cijelu Rusiju u istom razdoblju. Potanko razrađeno, visoki postotci rasta su zabilježeni u strojogradnji (+13,6%), gorivnoj industriji (+49%), crnoj metalurgiji (+8,9%), drvnoj i papirnoj industriji (+2,4%) te tiskarstvu i izdavaštvu (+6,2%). Inozemna ulaganja u oblast su iznosila 84,5 milijuna am. dolara, od čega je 95% uloženo u industrijska poduzeća. 2003., predviđanja oblasnih vlasti su iznosila 3,8 postotaka porasta u industrijskom proizvodu.

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Nižnjenovgorodska oblast