Idi na sadržaj

Banovina Hrvatska

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Banovina Hrvatska
1939–1941.
Prethodnice:
Savska banovina
Primorska banovina
Dunavska banovina
Vrbaska banovina
Zetska banovina
Nasljednice:
Nezavisna Država Hrvatska
Kraljevina Italija
Kraljevina Mađarska
Zastava Grb
Zastava Grb
Položaj na karti
Glavni i najveći grad Zagreb
45°48′N 15°58′E / 45.800°N 15.967°E / 45.800; 15.967
Službeni jezik Hrvatski
Etničke grupe  Hrvati
Srbi
Državno uređenje Kondominij Hrvatskog sabora (de facto Bana) i Kralja
Zakonodavstvo  
Površina
• Ukupno
 65.456 km2
Stanovništvo
• Ukupno (1939)
4.403.199 
61,5/km2 
Valuta Kuna
Jugoslavenski dinar
Vremenska zona UTC +1

Banovina Hrvatska je bila banovina (pokrajina, regija) kraljevine Jugoslavije od 1939. do 1941. godine. Glavni grad joj je bio Zagreb i obuhvatala je većinu današnje Hrvatske, zajedno sa nekim dijelovima Bosne i Hercegovine i Srbije.

Banovine Kraljevine Jugoslavije, uspostavljene 1929. godine, doslovno su izbjegavale etničke, vjerske ili historijske granice, što je dovelo do podjele većine jugoslavenskih etničkih grupa u nekoliko banovina, uključujući i Hrvate. Takvom podjelom, Srbi su bili većinski narod u šest, od ukupno devet banovina. Vodeći borbu sa unitarističkom politikom Kraljevine Jugoslavije, hrvatski političari su se uspjeli izboriti za autonomiju nove etničke banovine. 1939. godine, Savska i Primorska banovina su u cjelosti, zajedno sa manjim dijelovima Vrbaske, Zetske, Drinske i Dunavske banovine su pripojene novooformljenoj Banovini Hrvatskoj. Do stavaranja Banovine Hrvatske je došlo potpisivanjem Sporazuma Cvetković-Maček koji je, između ostalog, predviđao rješavanje tzv. "hrvatskog pitanja", odnosno težnje mnogih hrvatskih političara i pokreta (kao npr. ustaša) izdvajanju Hrvatske iz Kraljevine Jugoslavije.

Nestanak

[uredi | uredi izvor]

1941. godine, u Drugom svjetskom ratu, Sile osovine su okupirale Banovinu Hrvatsku i banovina je bila ukinuta proglašenjem NDH 10. aprila 1941. Priobalna područja od Splita do Zadra i u blizini Boke kotorske anektirala je fašistička Italija, dok su ostali dijelovi pripojeni marionetskoj Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Ban Ivan Šubašić otišao je u emigraciju i u Londonu politički djelovao pozivajući se na svoju funkciju, kao i članovi vlade. Potpredsjednik vlade Juraj Krnjević nastojao je u političkim igrama unutar vlade sačuvati garancije da će Banovina nakon završetka rata i savezničke pobjede biti obnovljena.

Poslije završetka Drugog svjetskog rata, područje je u cjelosti pripalo Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji. Unutar SFRJ područje nekadašnje banovine je podijeljeno između republika: SR Hrvatske, SR Bosne i Hercegovine, SR Srbije (SAP Vojvodine) i SR Crne Gore.

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]