Idi na sadržaj

Mangrove

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Biomi
Suhozemni biomi
Tundra
Tajge/borealne šume
Širokolisne i mješovite šume umjerenih predjela
Četinarske šume umjerenih predjela
Tropske i suptropske vlažne širokolisne šume
Tropske i suptropske suhe širokolisne šume
Tropske i suptropske četinarske šume
Tropske i suptropske travne i žbunaste vegetacije
Travne i žbunaste vegetacije umjerenih predjela
Planinske travne i žbunaste vegetacije
Pustinje i vegetacija sušnih oblasti
Sredozemna vegetacija
Plavljena travna vegetacija
Mangrove
Vodeni biomi
Kontinentalni prag
Obalska zona (litoral) i zona mlata
Riparijska zona
Jezera
Koralni greben
Šume algi
Ledeni pokrivač
Hidrotermalni izvori
Hladni izvori
Zona dna (bentos)
Pelagijska zona (pelagijal)
Neritska zona (sublitoral)
Drugi biomi
Endolitska zona
Stablo mangrove u vrijeme oseke
Područja gdje rastu šume mangrova

Šume mangrova su šume stabala raznih vrsta mangrova koje su vrlo tolerantne na sol morske vode, a rastu u obalnim područjima koja zahvataju plime i oseke.

Zbog vrlo ekstremnih uvjeta koji vladaju u područjima koju zahvataju plime i oseke, u šumama mangrova su se razvile ne baš raznovrsne ali zato vrlo produktivne zajednice visoko specijaliziranih živih bića. Razgranato korijenje mangrova kao i sedimenti koji se skupljaju između korijenja su životni prostor i kolijevke za razvoj mnogobrojnih vrsta. To su važna mjesta za mriještenje i odrastanje mnogih vrsta riba i rakova od kojih će neki kasnije nastanjivati koraljne grebene ili druge ekosisteme obalnih voda. Najveće rasprostranjenosti šuma mangrova su područja estuarija velikih rijeka u toplim područjima s puno kiše. Duž obala s aridnom klimom, na koralnim ostrvima i na sjevernim i južnim završecima suptropskih područja razvili su se niži, grmoliki oblici mangrova.

Korištenje

[uredi | uredi izvor]

Brojne "proizvode" ekosistema šuma mangrove ljudi skupljaju i koriste (neke vrste rakova i školjki). Osim toga, ovi su sistemi od iznimne važnosti za obnovu ribljeg fonda kao i drugih oblika života u moru. Pored toga, šume mangrova daju i određenu zaštitu od erozije obala.

Na primjeru zadnjeg razornog tsunamija se pokazalo, da su ljudska naselja u područjima cjelovitih (neoštećenih ljudskim uticajem) šuma mangrova značajno manje stradala od onih, gdje tih šuma više nema.

Ugroženost

[uredi | uredi izvor]

Šume mangrova su u velikim dijelovima svijeta ugrožene postavljanjem i sve većim širenjem "bazena" za intenzivni, industrijski uzgoj raznih vrsta kozica. Slijedeći problem predstavlja zagađenje naftom (Panama, Perzijski zaljev), ali i isušivanje područja gdje rastu šume mangrova radi gradnje novih naselja u obalnim područjima. U zadnje se vrijeme ponovo pošumljavaju područja na kojima su nekada postojale te šume (Vijetnam, Tajland, Indija, Filipini). Uprkos tim naporima, i dalje se uništavaju šume mangrova. U zadnjih 20 godina površine pod tim šumama smanjene su za oko 25%.