Idi na sadržaj

Papuk

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jezero na Papuku

Papuk je centralna planina na području Slavonije u istočnoj Hrvatskoj, na sjevernoj i sjeverozapadnoj granici Požeške kotline. Najviši joj je istoimeni vrh na 953 m, a osim njega viša od 900 m je još jedino Ivačka glava (913 m). Vrhovi su zaobljeni, što je karakteristični za sve stare planine. Papuk je izvorno područje mnogih vodenih tokova savskog i dravskog porječja: (Čađavica, Karašica, Pakra, Orljava, Voćinka, Vojlovica, Vučica, Dubočanka[1]

Papuk karakteriše raznolikost geoloških pojava. Paleozojsku jezgru, građenu od gnajsa, na rubovima prekrivaju kredne (krečnjak i dolomit) i tercijarne (lapor) naslage. Stijene su stare između 350 i 375 milijuna godina. Mnoge vulkanske stijene stare između 60 i 260 milijuna godina, upućuju na to da su najviši dijelovi Papuka nastali u mlađim geološkim razdobljima Zemlje, u isto vrijeme kada i Alpe. Ogoljelih stijena ima samo u nižim dijelovima i potočnim koritima. Za slavonsko su gorje neobične Sokoline stijene (564 m) nedaleko od Gornjih Vrhovaca, koje su mjestimično gole, glatke i gotovo okomite. Na Papuku danas više nema ruda isplativih za eksploataciju. Rudna bogatstva u prošlosti su iskorištavali i Kelti i Sasi.

Na Papuku su izgrađeni planinarsko-turistički objekti:

  • planinarski dom Lapjak (335 m), 3 km udaljen od Velike
  • termalno kupalište Toplice (296 m), nedaleko od Velike
  • planinarska kuća Trišnjica, 7 km od doma Lapjaka
  • dom gorske službe spašavanja na Nevoljašu (725 m)
  • planinarski dom Jankovac (475 m). na sjevernim obroncima Papuka

Na području Papuka sačuvani su značajniji ostaci kulturne baštine vezani za period prahistorije i srednjeg vijeka.

Zaštićena područja

[uredi | uredi izvor]

Park prirode Papuk

[uredi | uredi izvor]

Na Papuku su očuvana obilježja žive i nežive prirode, karakteristična za srednju Slavoniju. Riječ je o prostranom prirodnom i dijelom kultiviranom području, sa naglašenim estetskim, ekološkim, odgojno-obrazovnim, kulturno-historijskim i turističko-rekreacijskim vrijednostima.

Gotovo 95% površine parka prekriveno je šumama koje su na nekim lokalitetima zbog svojih prirodoznanstvenih i pejzažnih vrijednosti posebno zaštićene. Iznad 500 metara nadmorske visine dominira bukva, a u bukovim šumama nalaze se jele, gorski javor, običan jasen i planinski brijest, a na nižim visinama hrast kitnjak, divlja trešnja, lipa, grab i kesten. Duž obala vodotoka je močvarno bilje, posebno crna topola. Od Grmlja prisutni su likovac, božikovina, širokolisna kurika, lijeska i bazga, gljive i ljekovito bilje. U nižim predjelima može se naći crna bazga, malina, kupina, srijemuša i medvjeđi luk, te drugo začinsko bilje.

Rupnica
Skakavac

Park je i prirodno stanište mnogim životinjskim vrstama, među kojima se zbog brojnosti i raznolikosti posebno ističu ptice i šišmiši.[2]

Godine 1999. godine proglašen je Park prirode Papuk, a obuhvata skoro cijelo područje planine Papuk i zapadni dio planine Krndije. Prostire se od poprečne ceste VoćinKamenska na istoku, do ceste OrahovicaKutjevo. Površine je 336 km2. U parku se nalazi 7 srednjvijekovnih gradova: Ružica grad kod Orahovice, Velički grad kod Velike, Kamengrad iznad Kamenskog Vučjaka, Stari grad Oršulić ispod vrha Kapavac (792 m), na oko 3 km od Ružica grada, Klak južno od mjesta Slatinski Drenovac, Stražemanski grad kod Stražemana, Pogana gradina kod Doljanovaca.

Spomenik prirode Rupnica

[uredi | uredi izvor]

Geološki gledano park je značajan zbog zastupljenosti gotovo svih vrsta stijena od paleozoika do kvartara, kao i zbog velike raznolikosti stijena, minerala, fosila, geoloških struktura i tekstura, kraških pojava i objekata. Na sjeverozapadnom dijelu parka nalazi se lokalitet Rupnica, prvi geološki spomenik prirode u Hrvatskoj zaštićen 1948. i 2007. god. zbog pojave stubastog lučenja vulkanskih stijena.

Park-šuma Jankovac

[uredi | uredi izvor]

U srednjem dijelu područja Papuka, na 475 m nadomorske visine, nalazi se uvala Jankovac. Zbog izuzetnih prirodnih ljepota Jankovac je 1955. godine proglašen zaštićenom Park – šumom. U šumi su dva jezera, 35 metara visoki vodopad Skakavac i planinarski dom Jankovac. [3]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Park prirode Papuk, Rupnica - web.archive.org, 5.3.2021
  2. ^ "Parkovi prirode u Hrvatskoj". Ministarsvo gospodarstva i održivog razvoja - MINGOR - mingor.gov.hr. Pristupljeno 9. 10. 2021.
  3. ^ Park prirode Papuk, Park-šuma Jankovac - www.pp-papuk.hr - 5.3.2022