Idi na sadržaj

Vrste vode (islam)

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

U skladu sa islamskim vjerskim zakonom, postoji više vrsta vode koje se mogu ili ne mogu upotrijebiti za obredno i puno čišćenje prije obavljanja vjerskih dužnosti.

Čista i čisteća voda

[uredi | uredi izvor]

Čista i čisteća voda je voda koja je sama po sebi čista, a sa njom se moguće i očistiti. Poznata je kao općenita voda.

Tu spada:

  1. izvorska voda
  2. kišnica
  3. tekuća voda
  4. otopina od snijega
  5. stajaća voda
  6. bunarska
  7. morska slana voda

U ovu vrstu vode spada i ona koja je izmijenjena uslijed dugog stajanja ili zbog miješanja sa nečim što je čisto, a ne može se odvojiti od vode, poput lišća ili zemlje.

Čista, ali ne i čisteća voda

[uredi | uredi izvor]

Ovo je voda koja je po svojoj prirodi čista za konzumiranje, ali se njome nije moguće očistiti za obavljanje vjerskih dužnosti. Ovdje spada voda za koju se i ne može reći da je voda, kao što je npr. sirće, sokovi, ružina voda, te voda koja je promijenjena nečim što se ne može odvojiti od nje, ali što ne spada u čisteće stvari, kao npr. sapun.

Nečista voda

[uredi | uredi izvor]

U nečiste vode spadaju sve one tekućine koje se sastoje od bar neke supstance koja je zabranjena šerijatom. Njima se nije moguće obredno očistiti, a zabranjene su i za piće. Također je potrebno ukloniti bilo koje prisustvo ovih tekućina sa odjeće i prostora za obitavanje. Tu spadaju alkoholna pića, krv, mokraća, gnoj, mezija, vedijja, sperme te bilo koja voda u koju je upala nečist.

Što se tiče vode u koju je upala nečist, a ako je promijenila jedno od tri svojstva: boju, okus ili miris, ona nije ni čista ni čisteća. Međutim ako se ni jedno svojstvo ne izmijeni, ona je čista i čisteća, s tim što imam Šafija uvjetuje da njena količina bude veća od pola kubnog metra.

Ovo je voda koja ostane u posudi nakon pijenja. Čovječiji sûr, kao i sûr nekih životinja, svejedno da li se njihovo meso jede ili ne, čist je i čisteći, osim vode koju je pio pas ili svinja, koja spada u nečistu vodu.

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  • Ali ibn Ferid el-Hindi - "Skraćena zbirka fikhskih propisa", str. 16