Idi na sadržaj

Zigurat

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Rekonstruisana fasada velikog zigurata u Uru u blizini Nasiriyah, Irak
Čogazanbil, Iran

Zigurat je vrsta masivne strukture građene u drevnoj dolini Mezopotamije i zapadnom dijelu iranskog platoa. Imaju oblik terasaste piramide.

Poznati zigurati uključuju Veliki zigurat u Uru, u blizini Nasirije, Zigurat Aqar Quf u blizini Bagdada (oba u Iraku) sada uništeni Etemenanki zigurat u Babilonu, Chogha Zanbil u Khuzestanu i Sialk u blizini Kašana (oba u Iranu).

Zigurate su gradili Sumeri, Babilonci, Elamiti, Akadijanci, Asirci za svoje lokalne religije.

Svaki zigurat je dio kompleksa hrama koji je uključivao i druge zgrade. Građevine koje su prethodile ziguratima su izdignute platforme koje potiču iz perioda Ubaida.[1] Najstariji zigurati potiču s kraja ranodinastičkog perioda[1] dok najmlađi datiraju iz 6. stoljeća p. n. e.

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ a b Crawford, str. 73