Prijeđi na sadržaj

Abwehr

Izvor: Wikipedija
Tajni radio službenik Abwehra

Abwehr (Amt Ausland-Abwehr), je obavještajna služba Vrhovnog zapovjedništva oružanih snaga nacističke Njemačke i zajedno s Reichssicherheitshauptamt (RSHA) najznačajniji faktor obavještajno-sigurnosnog sistema Trećeg Reicha. U odnosu na Odjeljenje za strane vojske (Fremde Heere), Vrhovnog zapovjedništva kopnene vojske (OKH) i njegove obavještajno-izviđačke organe postrojbi, Abwehr se javljao kao centralna, strategijska i vojno-obavještajna institucija s osnovnim zadatkom da u inozemstvu organizira i provodi subverzivna djelovanja najšireg obujma. Nastala je spajanjem Odjeljenja na inozemstvo (Ausland) i Obranu (Abwehr) pri Ministarstvu obrane. Prvo odjeljenje se bavilo održavanjem veze između vojske i vanjskih poslova, drugo obavještajnom djelatnošću. Dva su zapovjednika vodila Abwher za vrijeme Hitlerove vlasti, prvi je bio kontraadmiral Konrad Patzig, kojega je 1. siječnja 1935. godine naslijedio viceadmiral Wilhelm Canaris.

Organizacija i djelovanje

[uredi | uredi kôd]

U strategijsku vojno-obavještajnu službu Abwehr se razvio u razdoblju 1933.1939. usporedno s jačanjem agresivne politike Hitlerove njemačke. Osim brojno veoma jakog centra u Berlinu, postojala je razgranta mreža centara i podcentara kako na području Njemačke tako i u inozemstvu.

Služba je bila podijeljena na tri glavna sektora:

Tri sektora Abwehra
Abwehr I špijunaža Zadatak prikupljanja obavještajnih podatka o ratnom potencijalu zemalja Zapada, Istoka i Juga Europe, a jedan odsjek obrađivao je države jugoistočne Europe. Za prikupljanje podataka korištena je, prvenstveno, razgranata mreža agenata u inozemstvu. Agenti su klasificirani u deset grupa (glavni agent ili rezident, opći agent, podagent, informator, agent pozadinske mreže, agent izviđač i dr.).
Abwehr II sabotaže i diverzije Proučava i prikuplja podatke o svim objektima u zemljama na koje je trebalo izvršiti agresiju, čijim bi se uništenjem (sabotažama ili diverzijama) olakšao prodor njemačke vojske. Za izvršenje tih zadataka formirane su, između ostalog, i specijaln Brandenburg jedinice koje su izvele niz uspješnih prepada i diverzantskih akcija.
Abwehr III kontrašpijunaža Kontraobavještajna zaštita njemačkih OS (i OS njemačkih saveznika), industrije, naoružanja i organa vlasti od prodora stranih obavještajnih službi.

Teritorijalna organizacija Abwehra u granicama Raicha utemeljena je u vojno-teritorijalnoj podjeli; pri svakom zapovjedništvu vojnog okruga formiran je ured Abwehra, (Abwehrstelle—Ast) a oni su, po potrebi, mogli osnivati niže organizacijske grupe (Nebenstelle—Nest) ili da odrede tzv. isturene Abwehr časnike. Svaki od ovih punktova bio je obavezan organizirati posebnu mrežu agenata i rukovodi njenom djelatnošću. Centrala Abwehra je direktno organizirala svoje centre gotovo u svim europskim državama.

Pred početak Drugog svjetskog rata Abwehr proširuje mrežu svojeg djelovanja i u vojsci; pri zapovjedništvu grupa armija i u unutar armija formira se Abwehr zapovjedništvo AK za sva tri sektora rada, čija se nadležnost kretala u granicama operacija tih jedinica. Ove jedinice su dalje formirale niže strukture tzv. Abwehr truppove te obavještajne punktove, tzv. Meldeköpfe. Ast, Nest i AK bili su dvostruko vezani: za centralu u Berlinu i za načelnika obavještajne službe jedinice u čijoj su se zoni nalazili.

Na okupiranim područjima Abwehr također osniva mrežu svojih organa analogno onoj u granicama Nemačke. U Poljskoj prilikom priprema za agresiju na SSSR, izučava poseban stožer (pod tajnim imenom Stab Walli) za izvođenje obavještajno-diverzantskih akcija protiv SSSR. Takva organizaciona struktura postojala je sve do svibnja 1944., kada je zbog učešća zapovjednika Abwehra u pripremama atentata na Hitlera, Abwehr kao posebna institucija ukinut i uključen u RSHA pod nazivom Amt-Mill, s tim što su prvi i drugi sektor ušli u RSHA, a treći u sastav Gestapoa.

Djelovanje Abwehra na području Jugoslavije

[uredi | uredi kôd]
Djelatnici Abwehra koriste Enigmu za šifriranje poruka

Obavještajno-subverzivnu aktivnost prema Jugoslaviji Abwehr intenzivira naročito poslije Anschlussa. Iz svojih centara u Beču, Grazu i Klagenfurtu, organi Abwehra uspostavljaju veze s mnogim pripadnicima njemačke narodnosti (folksdojčeri) u zemlji. Među njima stvaraju brojnu i dobro organiziranu mrežu, opskrbljuju ih radio-stanicama i oružjem, te pripremaju za sabotažno-diverzantske akcije. Punktovi Abwehra u Austriji posjedovali su, između ostaloga i karakteristike cjelokupne radio mreže u Jugoslaviji, što im je omogućavalo neometano praćenje radio poruka. Ast u Beču bio je u stalnoj vezi s tajnom skupinom, tzv. Organizacijom Jupiter, koju je Abwehr II organizirao u Jugoslaviji. Bila je sastavljena uglavnom od domaćih nijemaca. Članovi organizacije imali su zadatak da organiziraju obavještajnu mrežu za potrebe Abwehra, vrše diverzije i sabotaže. U vrijeme agresije njemačke vojske na Jugoslaviju zauzmu posebno važne objekte na pravcima prodora njemačkih jedinica, izvode oružane prepade na jugoslavensku vojsku, preuzimaju vlast, šire defetizam i paniku i sl.

Centar Abwhehra u Jugoslaviji nalazio se u njemačkom veleposlanstvu u Beogradu. Uspostavio je veze i s mnogim političarima te vojnim i privrednim dužnosnicima vladajućeg režima, što je olakšalo izvođenje općih planova nacističke Njemačke u pripremanju agresije i u toku Travanjskog rata. Pored toga, Abwehr II formirao je i nekoliko Brandenburg jedinica, od kojih je jedna zauzela Đerdap, četiri sata prije početka napada (6. travnja u 2 sata).

Tijekom okupacije, Abwehr razvija široku mrežu svojih organa u svim krajevima jugoslavije. Ast je uspostavljen već u svibnju 1941. (u Zagrebu i u Beogradu), a sredinom 1943., nakon formiranja Zapovjedništva za Jugoistok, postojeći Ast organi prerastaju u Abwehr zapovjedništvo s oko 10 12 Abwehr trupova (kasnije nazvanih Frontaufklärungstrupp — FAT). U jesen 1943, usporedo s povlačenjem njemačkih postrojbi s okupiranih područja, Abwehr počinje stvarati tzv. pozadinsku mrežu (Rück Netz), sa zadatkom da prikuplja obavještajne podatke vojne prirode; u njenom, organiziranju sudjeluju FAT-1281/R u Beogradu i FAT129/R u Zagrebu. Pred kraj rata formiran je i FAT-127/R u Celju koji je trebao preuzeti već stvorenu mrežu na području Slovenije, Trsta, Istre i Jadranskog primorja. Pored pozadinske agenture, Abwehr zajedno s RSHA pokušava da izučiti i diverzantske grupe za naknadno ubacivanje u neprijateljsku pozadinu.

Kasnije je cijelu ovu organizaciju preuzela VI uprava RSHA, s pukovnikom Ottom Skorzenjem na čelu.


Literatura

[uredi | uredi kôd]
  • ”Abwehr”, U: Vojna enciklopedija, sv. 1., Beograd: Izdanje redakcije Vojne enciklopedije, 1970., str. 5. – 6.