Prijeđi na sadržaj

Etimologija

Izvor: Wikipedija
Jezikoslovlje‎
Jezične razine
Fonetika ¤ Fonologija ¤ Morfologija ¤ Sintaksa ¤ Semantika ¤ Leksikologija ¤ Stilistika
Jezikoslovne discipline
Primijenjeno jezikoslovlje
Usvajanje jezika
Psiholingvistika
Tipološko jezikoslovlje
Flektivni jezici ¤ Aglutinativni jezici ¤ Izolirajući jezici ¤ Sintetički jezici ¤ Polisintetski jezici
Genetsko jezikoslovlje
Dijalektologija ¤ Poredbeno-povijesno jezikoslovlje
Sociolingvistika
Lingvistička antropologija
Generativna lingvistika
Kognitivna lingvistika
Računarska lingvistika
Deskriptivna lingvistika
Poredbeno jezikoslovlje
Leksikologija
Etimologija
Korpusna lingvistika
teorijsko jezikoslovlje
empirijsko jezikoslovlje
opće jezikoslovlje
računsko jezikoslovlje
Povijest jezikoslovlja
Popis jezikoslovaca
Neriješeni problemi

Etimologija ili iskonoslovlje (gr. ἔτυμον, étymon „pravo značenje”, od ἔτυμος, etymos „pravi” i λόγος, lógos „riječ”) jest grana jezikoslovlja koja proučava porijeklo riječi.

Riječi mijenjaju oblik i značenje kroz stoljeća, a mogu se i posuđivati iz drugih jezika, moguće u promijenjenom obliku (izvorišne riječi zovu se etimoni). Proučavajući stare tekstove i uspoređujući s drugim jezicima, etimolozi pokušavaju rekonstruirati povijest riječi: kada su ušle u jezik, iz kojeg izvora te kako su se mijenjali njihov oblik i značenje.

Etimolozi također pokušavaju rekonstruirati podatke o jezicima o kojima nemamo nikakvih direktnih informacija (primjerice tekstova). Uspoređujući riječi u srodnim jezicima, mogu se izvesti zaključci o njihovom zajedničkom pretku. Tako se pokušava se rekonstruirati i indoeuropski prajezik.

Riječi mogu biti izvedene od drugih riječi (npr. prah > prašina, dugačko > duga, dah > duh, usta > ušće, glas > glazba, pjevati > pijetao, dim > dimnjak, skakati > skakavac, pusto > pustinja, tvrdo > tvrđava, vrtjeti > vrat, život > životinja, vijek > vječno, trag > tražiti, val > valjati, puhati > pušiti, vijenac > vjenčanje, vrh > vrhnje, kazati > kazalište, nisko > nizina) ili složenice (zastava < za- + staviti, podne < pola + dan, trokut < tri + kuta).

Etimologija je važna kod usporedbe jezika jer riječi mogu biti stvorene po različitoj logici. Tako engleska riječ rainbow „duga” (rain 'kiša' + bow 'luk') ne odgovara za usporedbu hrvatskoj riječi duga izvedenoj od dugačko ili kukac od kuka (zbog toga što imaju po dvije kukice na svakoj nozi) engleskomu insect koje je došlo iz srednjovjekovnoga francuskog, ali originalno od latinskoga insectus (što nema značenje 'kukac') od in 'u' i sectus 'rezan' (zbog izgleda oklopa).

Pučka etimologija

[uredi | uredi kôd]

Pučka etimologija naziv je za jezičnu pojavu pri kojoj govornici analiziraju riječi (otud naziv reanaliza) poredbom sa zvučno sličnim elementima drugih, iako su dvije riječi zapravo nepovezane. Tim se postupkom često mijenja i sadržaj izvorne riječi.[1] Primjerice, imena s nastavkom -mir (poput Vladimir) često se povezuju s pojmom mira,[1] a riječ buldožer dovodi se u vezu s glagolom žderati te čak mijenja u buldožder.

Pučka etimologija česta je u zemljopisnim nazivima koji su često nasljeđeni od stanovništva koje je prije živjelo na nekom području. Na taj je način nastao toponim Crna Vlast preoblikovanjem starijeg naziva Črna Vas (vas = selo, ali tu riječ novo stanovništvo na tom području nije shvatilo).

Riječi nejasne etimologije

[uredi | uredi kôd]

Etimološki nejasne riječi (govornicima nekog jezika to su najčešće tuđice) vrlo se lako usvajaju kao termini za nove pojave, dok se izvedenice koje su etimološki jasne često teže usvajaju. Primjerice, odvijač je zamjena za termin šrafciger koja sasvim ne odgovara jer ljudi shvaćaju da se s tim alatom i zavijaju vijci, a ne samo odvijaju. Budući da je šrafciger riječ koja se ne može analizirati u hrvatskom, može poprimiti bilo koje značenje.

Etimološki rječnici

[uredi | uredi kôd]

Za hrvatski jezik napisana su tri etimološka rječnika:

Primjeri

[uredi | uredi kôd]

Primjeri etimologija hrvatskih riječi:

Riječ Etimologija
dostojanstvo do- + stajati
kišobran kiša + braniti
medvjed med + jesti
naći na- + ići
narod na- + rod, roditi se
obala ob- oko, okolo + val
običaj ob- oko, okolo + vičan, naviknut, iskusan
oblak ob -okolo + lak, lagan
oblast ob- oko, okolo + vlast, vladati
oblik ob- oko, okružiti + lik
oklop o- oko, okolo + sklopiti
oluja o- oko, okolo + lelujati -povijati
osoba o- oko, okolo + sebe
otok o- oko, okolo + tok, teći
područje pod + ruka
ponos po- + nositi
ponor po- + prasl. nora=rupa
potok po- početak radnje + teći
povijest po- prošla, završena radnja + vijest
povrće po- + vrt
površina po- + vrh
predmet pred + metnuti
primjer pri- prema + mjeriti
priroda posuđenica iz ruskoga jezika[2]
privreda pri- prema + vrijediti
prodati pro -kroz + dati
prozor pro- kroz + zrijeti (arh. gledati)
slika s- sa, zajedno + lik
stoljeće sto + ljeta
zakon za- + konac, kraj, svršetak
zaljev za- + lijevati (naziv zbog valova na obali)

Povezani članci

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. a b pučka etimologija - Hrvatska enciklopedija. www.enciklopedija.hr. Pristupljeno 4. veljače 2024.
  2. Hrvatski jezični portal. hjp.znanje.hr. Pristupljeno 21. siječnja 2024.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]

Etimološki rječnici na Internetu: