Prijeđi na sadržaj

Georg Simon Ohm

Izvor: Wikipedija
Georg Simon Ohm

Rođenje 16. ožujka 1787.
Erlangen, Bavarska, Njemačka
Smrt 6. srpnja 1854.
München, Bavarska, Njemačka
Državljanstvo Nijemac
Polje Fizika
Institucija Sveučilište u Münchenu
Alma mater Sveučilište u Erlangenu i Nürnbergu
Poznat po Ohmov zakon
Istaknute nagrade Copleyeva medalja (1841.)
Portal o životopisima
Prolaskom električne struje kroz bilo koji otpornik ili električni vodič, na tom otporniku ili vodiču nastaje pad napona jednak umnošku jakosti električne struje i električnog otpora među mjernim točkama.

Georg Simon Ohm (Erlangen, 16. ožujka 1787. - München, 6. srpnja 1854.), njemački fizičar. Studirao u Erlangenu, isprva radio kao predavač matematike u Kölnu, Berlinu i Nürnbergu, a od 1849. bio je profesor na Sveučilištu u Münchenu. Poznat je po svojem djelu Galvanski lanac, matematički obrađen (njem. Die galvanische Kette, mathematisch bearbeitet, 1827.), u kojem je teorijski obradio fenomenološku teoriju električne struje i prvi nakon R. Kirchhoffa matematički formulirao zakonitosti električne struje. Bavio se i akustikom (definirao je čisti ton kao sinusoidni oblik vala), linearnom polarizacijom svjetlosti i njezinom interferencijom pri prolasku kroz jednoosne kristale, i drugo.[1]

Mjerna jedinica om (Ω) kojom se iskazuje vrijednost električnog otpora nazvana je po njemu.

Doprinosi

[uredi | uredi kôd]

Ohmov zakon

[uredi | uredi kôd]

Ohmov zakon je zakon prema kojemu je jakost električne struje I u električnom vodiču, pri konstantnoj temperaturi, određena kao omjer električnoga napona U koji električnu struju prouzročuje i električnoga otpora R:

I ostali oblici tog oblika zakona također se nazivaju po Ohmu:

gdje je:

Ohmov zakon je jedan od temeljnih zakona elektrotehnike. Ohmov zakon vrijedi za metale i vodljive otopine. Takvi se vodiči zovu omski vodiči. Za neke materijale Ohmov zakon ne vrijedi a takvi se vodiči zovu neomski.

Djela

[uredi | uredi kôd]
  • Grundlinien zu einer zweckmäßigen Behandlung der Geometrie als höheren Bildungsmittels an vorbereitenden Lehranstalten (Erlangen : Palm und Enke, 1817. - XXXII, 224 S., II Faltbl. : graph. Darst.)
  • Die galvanische Kette : mathematisch bearbeitet (Berlin : Riemann, 1827. – 245 S. : graph. Darst.)
  • Elemente der analytischen Geometrie im Raume am schiefwinkligen Coordinatensysteme (Nürnberg : Schrag, 1849. - XII, 590 S.)
  • Grundzüge der Physik als Compendium zu seinen Vorlesungen (Nürnberg : Schrag, 1854. - X, 563 S. : Ill., graph. Darst. Erschienen: Abth. 1. 1853. – 2. 1854.)

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Ohm, Georg Simon, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2017.
  2. Ohmov zakon, [2] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2017.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]