Prijeđi na sadržaj

Helen Keller

Izvor: Wikipedija
Helen Adams Keller
RođenjeTuscumbia, Alabama, SAD, 27. lipnja 1880.
SmrtEaston, Connecticut, 1. lipnja 1968.
Zanimanjepedagog
NacionalnostAmerikanka
Potpis
Portal o životopisima

Helen Adams Keller (Tuscumbia, Alabama, SAD, 27. lipnja 1880. – Easton, Connecticut, 1. lipnja 1968.), američka književnica i aktivistica.

Životopis

[uredi | uredi kôd]

Rodila se u časničkoj obitelji koja je bila u velikim vezama s vojskom Konfederacije tijekom američkog građanskog rata. Otac Arthur H. Keller je bio bivši časnik južnjačke vojske, a mati Kate Adams Keller je bila svojta slavnog južnjačkog generala Roberta Edwarda Leeja.

Helen Keller i Anne Sullivan 1888.

Od djetinjstva je bila slijepa i gluha. Nakon dugotrajnog procesa, uz pomoć učiteljice i kasnije životne pratiteljice Anne Sullivan,[1] uspjela je naučiti sporazumijevati se s okolinom te završiti školu. Naučila je nekoliko stranih jezika, a u učenju je iskazala izvanredan smisao za književni i znanstveni rad. Godine 1904. diplomirala je na Radcliffe Colledgeu.

Uz književni rad Keller je bila aktivna u Američkoj zakladi za slijepe (American Foundation for the Blind), gdje je radila na prosvjećivanju i osvješćivanju javnosti za probleme slijepih i gluhonijemih osoba te poboljšanju državne skrbi za slijepe. Obišla je i održavala predavanja u četrdesetak zemalja svijeta.

Djela

[uredi | uredi kôd]

Keller je napisala dvanaest knjiga i više članaka. Od poznatijih djela valja navesti:[2][3]

  • Priča mojega života (The Story of My Life, 1903.)[4]
  • Optimizam (Optimism, 1903.)[5]
  • Svijet u kojem živim (The World I Live In, 1908.)
  • Iz mraka (Out of the Dark, 1913.)
  • Moja religija (My Religion, 1927.)[6]
  • Dnevnik Helen Keller (Helen Keller’s Journal, 1938.)
  • Imajmo vjere (Let Us Have Faith, 1940.)
  • Otvorena vrata (The Open Door, 1957.)

Značaj

[uredi | uredi kôd]
Spomenik Anne Sullivan i Helen Keller u Tewksburyju u Massachusettsu.

Keller je za svoj rad dobila brojna priznanja, a postala je i jednom od najpopularnijih ikona američke popularne kulture i simbol invalida koji uspijevaju prebroditi svoju hendikepiranost. O njoj su snimani igrani i dokumentarni filmovi te rađene predstave.

Iz suradnje Helen Keller i američkog veletrgovca Georgea Kesslera, koja je započela tijekom Prvog svjetskog rata pomaganjem oslijepjelim vojnicima, izrasla je zaklada za pomoć slijepima te pothranjenoj djeci Helen Keller International.[7]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
Bilješke i literatura
  1. Anne Sullivan (1866. - 1936.) američka pedagoginja, i sama u djetinjstvu gotovo oslijepila, završila prilagođenu školu za slijepe i slabovidne osobe i bila predavač na istoj. (Anne Sullivan Macy, Encyclopaedia Britannica, www.britannica.com, pristupljeno 3. lipnja 2016.
  2. Keller, Helen, Hrvatska enciklopedija, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 3. lipnja 2016.
  3. Helen Keller, Encyclopaedia Britannica, www.britannica.com, pristupljeno 3. lipnja 2016.
  4. Knjiga nije prevedena na hrvatski, ali postoji prijevod na srodnmm, slovenskom i srpskom jeziku. (Helen Keller, Zgodba mojega življenja (prevela Jasna Toplak), Prešernova družba, Ljubljana 1975., II. izdanje 1983.; Helen Keler, Moj život (preveo Dobrila Nikolić), Kosmos, Beograd, 1957.
  5. Knjiga je 1931. prevedena i objavljena na hrvatskom jeziku. (Helen Keller, Optimizam: autorizirani prijevod (prevela Margita Vranešić), Zaklada tiskare Narodnih novina, Zagreb, 1931.; drugo izdanje: Teovizija, Zagreb, 2001., ISBN 9532090266
  6. Knjiga nije prevedena na hrvatski, ali postoji prijevod na srodnom, srpskom jeziku. (Helen Keler, Moja religija (preveo Risto Rundo), Sfairos, Beograd, 1988., ISBN 8681277022
  7. Helen Keller International (HKI), Encyclopaedia Britannica, www.britannica.com, pristupljeno 3. lipnja 2016.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Helen Keller
Logotip Wikicitata
Logotip Wikicitata
Wikicitati imaju zbirke citata o temi Helen Keller
Mrežna mjesta