Prijeđi na sadržaj

Hrvatsko-japanski odnosi

Izvor: Wikipedija
Republika Hrvatska
Japan
Veleposlanstvo Hrvatske u Tokio Veleposlanstvo Japana u Zagrebu

Hrvatsko-japanski odnosi (na japanskom jeziku 日本とクロアチアの関係) odnose se na bilateralne međunarodne odnose između Hrvatske i Japana.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Dvije zemlje uspostavile su diplomatske odnose 5. ožujka 1993. Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Tokiju otvoreno je u rujnu iste godine. S druge strane, Veleposlanstvo Japana u Zagrebu otvoreno je u veljači 1998.[1] Povijesno gledano, za vrijeme drugog svjetskog rata Japan je sklopio savez s Nezavisnom Državom Hrvatskom, nacističkom Njemačkom i fašističkom Italijom.[2]

Kultura

[uredi | uredi kôd]

Gradovi prijatelji

[uredi | uredi kôd]

Haiku u Hrvatskoj

[uredi | uredi kôd]
Vladimir Devidé 17. lipnja 2008. u prostorijama HAZU

Vladimir Devidé, rođen 1925. godine u Zagrebu, bio je matematičar i akademik koja učio je elektronike i inženjeringa na Sveučilištu u Zagrebu. A osim toga, u isto vrijeme on bio je japanolog i književnik, bio je osobito zainteresiran za haiku koja je tradicionalan japanski oblik poezije sa sedamnaest slogova. U godini 1970. objavio je knjigu pod nazivom Japanska haiku poezija i njen kulturnopovijesni okvir.[6]

Nogomet

[uredi | uredi kôd]

Hrvatska nogometna reprezentacija je pobijedila Japan u Svjetskom nogometnom prvenstvu u Francuskoj 1998. godine, i kao što znate, Hrvatska su osvojili trećeplasirani.[7]

U godini 1999. japanski nogometaš Kazuyoshi Miura bivši Dinamov igrač, ali nije ništa posebno postigao i brzo ponovno se vratio u Japan.[8] Od 2011. do 2012. godine, Masahiko Inoha bivši Hajdukov igrač na položaju sredine terena ili obrane.[9]

Diplomatski predstavnici

[uredi | uredi kôd]

Veleposlanici Hrvatske u Tokiju

[uredi | uredi kôd]
  1. Midhat Arslanagić (od 1993. do 1994.)
  2. Anđelko Šimić (od 1995. do 1997.)
  3. Davorin Mlakar (od 1998. do 2000.)
  4. Drago Buvač (od 2001. do 2005.)
  5. Drago Štambuk (od 2005. do 2010.)
  6. Mira Martinec (od 2011. do 2015.)
  7. Dražen Hrastić (od 2015. do danas)

Veleposlanici Japana u Zagrebu

[uredi | uredi kôd]
  1. Kazuichi Miura (otpravnik poslova, od 1943. do 1945.)
    • Nema veleposlanika od 1945. do 1958.
    • Veleposlanici Japana u Beogradu od 1958. do 1991.
    • Nema veleposlanika od 1991. do 1993.
    • Veleposlanici Japana u Beču od 1993. do 1998.
  2. Keisuke Oba (od 1998. do 2001.)
  3. Shojiro Imanishi (od 2001. do 2003.)
  4. Kaname Ikeda (od 2003. do 2006.)
  5. Tesuhisa Shirakawa (od 2006. do 2009.)
  6. Yoshio Tamura (od 2009. do 2012.)
  7. Masaru Tsuji (od 2012. do 2013.)
  8. Keiji Ide (od 2013. do 2016.)
  9. Keiji Takiguchi (od 2016. do danas)

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Japansko-hrvatski bilateralni odnosi | Veleposlanstvo Japana u Republici Hrvatskoj
  2. Vojinović, Aleksandar. NDH u Beogradu, P.I.P, Zagreb 1995. (od str. 18 do 20)
  3. Grad Rijeka - Gradovi prijatelji. Inačica izvorne stranice arhivirana 28. listopada 2016. Pristupljeno 9. svibnja 2017. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  4. Sister Cities of Kyoto (engleski)
  5. Prijedlog Odluke o suradnji između gradova Hekinana (Japan) i Pule (Republika Hrvatska) (PDF). Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 15. ožujka 2017. Pristupljeno 9. svibnja 2017. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  6. JAPANSKA HAIKU POEZIJA - i njen kulturnopovijesni okvir - vladimir devide (100068377). Inačica izvorne stranice arhivirana 21. listopada 2016. Pristupljeno 8. svibnja 2017. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  7. Hrvatska osvojila 3. mjesto na Svjetskom nogometnom prvenstvu – 1998. | Dnevno.hr
  8. Bivši Dinamovac za Guinnessa: Neuništivi starac Kazu potpisao novi ugovor - Sport - Index.hr
  9. Sayonara Inoha! Igrači u čudu: 'U zadnje vrijeme je turoban i mrzovoljan...' - Sportske Novosti

Povezani članci

[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]