Prijeđi na sadržaj

Kahetija

Ova je stranica nastala ili dopunjena u okviru WikiProjekta:Wikipedijin azijski mjesec. Kliknite ovdje za više informacija.
Izvor: Wikipedija

Položaj Kahetije u sastavu Gruzije

Kahetija (gruz. კახეთი, K’akheti) je regija (mhare) u istočnoj Gruziji, oformljena 1990. godine od povijesne provincije Kahetije i male planinske provincije Tušetije. Glavni grad je Telavi. Regija se sastoji od osam administrativnih okruga: Telavi, Gurdžani, Kvareli, Sagaredžo, Dedoplisckaro, Signagi, Lagodehi i Ahmeta. Kahetija graniči s Ruskom Federacijom (Čečenijom na sjeveru i Dagestanom na sjeveroistoku), Azerbejdžanom na jugoistoku, te regijama Mcheta-Mtianetija i Donja Kartlija na zapadu. Kahetija ima jak jezični i kulturni identitet, budući da njegova etnografska podskupina Kahetinaca govori kahetski dijalekt gruzijskog jezika.

Gruzijski samostanski kompleks David Garedža djelomično se nalazi u ovoj provinciji i predmet je graničnog spora između gruzijskih i azerbajdžanskih vlasti. Popularne turističke atrakcije u Kahetiji su Tušetija, Gremi, Signagi, Kvetra, Bodbe, Nacionalni rezervat Lagodehija i samostan Alaverdi. Regija je poznata po proizvodnji vina, osobito u mikroregijama Telavi i Kvareli.

Administartivna podjela

[uredi | uredi kôd]
Alaverdi (4).jpg
Manastir Alaverdi

Regija Kahetija podijeljena je na osam okruga:

Okrug
Ime Površina Stanoviništvo
Telavi 1 094 km2 58 350
Ahmeta 2 248 km2 31 461
Gurdžani 849 km2 54 337
Kvareli 1 000 km2 29 827
Dedoplisckaro 2 531 km2 21 221
Lagodehija 890 km2 41 678
Sagaredžo 1 515 km2 51 761
Signagi 1 251 km2 29 948[1]

Osim moderne administrativne podjele na okruge, Kahetija je tradicionalno podijeljena na četiri dijela:

  • Unutarnju Kahetiju (შიდა კახეთი, Šida Kaheti) istočno od planinskog lanca Civ-Gombori, uz desnu obalu rijeke Alazani;
  • Vanjsku Kahetiju (გარე კახეთი, Gare Kaheti) duž srednjeg porječja rijeke Iori;
  • Kiziki (ქიზიყი) između Alazanija i Iore;
  • Stražnje područje (გაღმა მხარი, Gagma Mhari) na lijevoj obali Alazanija. Uključuje i srednjovjekovnu regiju Heretiju čije je ime postupno zaboravljeno od 15. stoljeća.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Kahetija je bila nezavisna kneževina od kraja 8. stoljeća. Početkom 11. stoljeća, ali na manje od desetljeća, uklopljena je u ujedinjeno Gruzijsko kraljevstvo. Tek početkom 12. stoljeća gruzijski kralj David Graditelj (oko 1089. – 1125.) uspješno je uključio Kahetiju u svoje kraljevstvo.

Nakon raspada Gruzijskog kraljevstva, Kahetija je postala neovisna Kraljevina 1460-ih. Od ranog 16. stoljeća do ranog 19. stoljeća, Kahetija i susjedna Kartlija bile su pod povremenom iranskom vlašću. Godine 1616. šah Abas deportirao je stotine tisuća etničkog kahetskog gruzijskog stanovništva u Iran i uništio regiju tijekom svoje kaznene kampanje protiv Teimuraza I., njegovog nekada najodanijeg podanika. Tijekom svih ovih stoljeća regija je bila sastavni dio Irana i priskrbila je mnoge značajne generale, upravitelje žene i stotine tisuća seljaka iranskim gospodarima. Godine 1762. Kahetsko kraljevstvo ujedinjeno je sa susjednom gruzijskom kraljevinom Kartlijom. Time je nastalo Kraljevstvo Kartlije i Kahetije pod kraljem Heraklom II. Nakon Georgijevskog sporazuma i pljačke Tbilisija od strane Muhameda-han Kadžara, 1801. godine, Kraljevstvo Kartlije i Kahetije pripojeno je Ruskom Carstvu. Ruski suverenitet nad Kahetijom i ostatkom Gruzije priznala je iranska Kadžarska dinastija Gulistanskim sporazumom 1813. godine.[2]

Od 1918. do 1921. godine, Kahetija je bila dio nezavisne Demokratske Republike Gruzije; od 1922. do 1936. dio Zakavkaske SFSR, te od 1936. do 1991. godine dio Gruzijske SSR. Od gruzijske neovisnosti 1991. godine, Kahetija je regija republike Gruzije. Telavi je i dalje njezin glavni grad.

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Općine KahetijeArhivirana inačica izvorne stranice od 8. studenoga 2021. (Wayback Machine). Regionalna Vlada Kahetije. Pristupljeno 8. studenog 2021.
  2. Timothy C. Dowling Russia at War: From the Mongol Conquest to Afghanistan, Chechnya, and Beyond str. 728. ABC-CLIO, 2. prosinca 2014. ISBN 1598849484

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Kahetija