Prijeđi na sadržaj

Oligopol

Izvor: Wikipedija

Oligopol je tržište na kojemu nekoliko (mali broj) proizvođača međusobno konkurira proizvodeći ista (čisti oligopol) ili slična (diferencirani oligopol) dobra.

Obilježja

[uredi | uredi kôd]

Najčešći uzrok formiranja oligopola je ekonomija razmjera. Oligopolist traga za cijenom vodeći računa o postupcima svojih konkurenata, on je "price searcher" (engl.). Postoji nekoliko načina rješavanja pitanja određivanja cijene u oligopolu:

  • Vodstvo u cijenama - najčešće najveće poduzeće preuzima vodstvo u cijenama. Ono određuje i mijenja cijenu, ovisno o promjenama tržišnih uvjeta i vlastitih troškova, a ostali ga u tome slijede. Dominantno poduzeće maksimalizira svoj profit proizvodeći onaj output pri kojem je njegov granični prihod jednak graničnom trošku.
  • Tajno ili javno dogovaranje - smanjuje nesigurnost, povećava profit i zaštita je od eventualne konkurencije.

Vrste zapreka za ulazak u oligopolsku granu

[uredi | uredi kôd]
  • Prirodne barijere (zapreke) su:
    • Ekonomija razmjera
    • Visoki troškovi
    • Diferencijacija proizvoda
    • Iskljuĉivo vlasništvo
    • Veliĉina tržišta
  • Umjetne barijere (zapreke) su:
    • Patenti i autorska prava
    • Vladine dozvole i koncesije
    • Uvozne barijere
    • Obiĉaji i tradicija
    • Predatorne cijene[1]

Vidi još

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Klarić, Marijan. 2006. Mikroekonomika Udzbenik EFOS (PDF). Osijek. str. 173. ISBN 9532530037