Prijeđi na sadržaj

Rammelsberg

Koordinate: 51°53′15″N 10°25′54″E / 51.88750°N 10.43167°E / 51.88750; 10.43167
Izvor: Wikipedija
Rudnici Rammelsberga, povijesni grad Goslar i vodovodni sustav Gornji Hartz
Svjetska baštinaUNESCO
}}
Država Njemačka
Godina uvrštenja1992. (16. zasjedanje)
VrstaKulturno i prirodno dobro
Mjeriloi, iv
Ugroženost
PoveznicaUNESCO:623
Koordinate51°53′15″N 10°25′54″E / 51.88750°N 10.43167°E / 51.88750; 10.43167
Rammelsberg na zemljovidu Njemačke
Rammelsberg
Rammelsberg
Lokacija Rammelsberga u Njemačkoj

Rammelsberg je planina u blizini njemačkog grada Goslara visoka 636 m. Rudnici Rammelsberga su najdulje iskorištavani rudnici na svijetu, u razdoblju od preko 1 000 godina, i kao takvi su UNESCO-va svjetska baština.[1]

Rudnici Rammelsberga
Rudnici Rammelsberga

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Rudarstvo u Rammelsbergu je prvi put spomenuto u saskim kronikama Widukinda iz Corveya Res gestae saxonicae sive annalium libri tres, iz oko 968. god. No, novijia arheološka istraživanja pretpostavljaju da je na lokaciji Düna (blizu Osterodea) rudarstvo postojalo još 2 000 godina ranije. Najstarija naselja potječu iz III. i IV. stoljeća, a nalaze se oko 30 km južno od Rammelsberga. U njima je pronađena ne samo pred-industrijska oprema za taljenje, nego i ostaci rudače za koju je bez sumnje identificirano da potječe iz Rammelsberga.

Vodovodni sustav Herzberger Teich
Podzemni vodeni mlin

Privučen bogatim nalazima srebra Henrik II., car Svetog Rimskog Carstva, je 1005. god. dao izgraditi Kaiserpfalz na južnom obronku Rammelsberga. Rudnici su postali carskim posjedom, te kasnije posjedom carskog grada Goslars. Godine 1552., prava su pripala vojvodi Henriku V. od Brunswick-Lüneburga. Iz rudnika u Rammelsbergu pretpostavlja se kako je izvađeno oko 27 milijuna tona rudače. Kontinuiranost iskorištavanja rudnika u Rammelsbergu se odvijala u više faza. Izvorno je bio rudnik srebra, poslije se vadi bakar, i naposljetku olovo. Rudača je sadržavala u prosjeku 14 % cinka, 6 % olova, 2 % bakra, 1 g/t zlata i 140 g/t srebra.[2] Ležišta rudače su osiromašena tek 1980-ih i tvrtka Preussag ih je zatvorila 1988. godine. Tada je osnovan i Muzej rudarstva u Goslaru kako bi se sačuvala povijest rudarstva i rudarske opreme; danas jedan od prestižnih muzeja europske industrijske baštine.

Bilješke

[uredi | uredi kôd]
  1. UNESCOve stranice o Rammelsbergu
  2. Walcher E. Large D, The Rammelsberg massive sulphide Cu-Zn-Pb-Ba-Deposit, Germany: an example of sediment-hosted, massive sulphide mineralisation, Časopis Mineralium Deposita, 1999., br. 34, str. 522.–538.
3. Stoppel D., Spuren des Bergbaus im Westharz, Časopis Akad br. 20, Geowiss, Hannover, 2002. str. 77.–84.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]

Ostali projekti

[uredi | uredi kôd]
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Rammelsberg