Prijeđi na sadržaj

Salinitet

Izvor: Wikipedija
Karta površinskog saliniteta svjetskih voda.

Salinitet, slanost ili slanoća je udjel otopljenih soli u vodenoj otopini. Iskazuje se ustaljeno kao maseni omjer, dakle kao udio mase otopljenih soli u ukupnoj masi otopine, i to kao bezdimenzionalni iznos u promilima (‰) ili postocima (%). Na primjer, salinitet od 1 promila znači da je 1000 g otopine čine 1 g otopljene soli i 999 g vode.

Salinitet je jedno od najvažnijih svojstava morske vode. Prosječna slanost svjetskog mora iznosi 35 ‰. Slanija su ona mora koja primaju manju količinu padalina i koja imaju manji dotok tekućica, a intenzivnije isparavaju. U obratnim slučajevima slanost je manja, npr. visok salinitet Crvenog mora od oko 40 ‰ objašnjava se jakim isparavanjem i vrlo malim pritjecanjem tekućica. Salinitet Baltičkog mora iznosi samo 6 ‰, što je posljedica velikog pritjecanja i relativno slabog isparavanja. Slanija mora se sporije zaleđuju. Slanost Jadranskog mora iznosi 38 ‰ i ubraja se u slana mora.

Linije koje na površini mora spajaju točke iste slanoće nazivaju se Izohaline.

Izvori

[uredi | uredi kôd]
Nedovršeni članak Salinitet koji govori o kemiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.