Prijeđi na sadržaj

Travarstvo

Izvor: Wikipedija
Berba ljekovitih biljki
Vrt s ljekovitim biljkama u Tajlandu.

Travarstvo je znanost o korištenju ljekovitih biljaka u službenoj ili narodnoj medicini za liječenje bolesti ili očuvanje zdravlja ljudi. Koristi se veliki broj vrsta biljaka i posvećuje im se velika pažnja upravo u cilju pronalaženja boljih lijekova koji bi po organizam čovjeka bili što je moguće manje štetni.

Znanost koja se bavi istraživanjem ljekovitog bilja, odnosno drogama biološkog porijekla naziva se farmakognozija.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Povijest uporabe biljaka u liječenju tijesno je povezana s poviješću i razvojem ljudskog društva. Najstariji pisani dokumenti potječu iz Kine 3000 godina p. Kr. kada se znalo za brojne ljekovite biljake među kojima se neke i danas koriste, kao npr. rabarbara[potreban prijevod] i cimet.

U izrazito stare sustave liječenja biljem spadaju i Indijska i Tibetanska Ajurvedska medicina te starogrčki sustav liječenja,koji su također bili bazirani na korištenju prije svega ljekovitih biljka, ali, kao i kod kineske tradicionalne medicine i tvari životinjskog i anorganskog porijekla.Treba naglasiti da se starogrčki medicinski sustav i dan danas koristi u nekim dijelovima Indije i Afganistana (poznat kao Unani Tibb ),te da je isti bio osnova liječenja biljem u Europi do sredine 18.stoljeća.

Još od davnina je u svim narodima poznato ljekovito djelovanje biljaka pa se to znanje prenosilo kroz narodno pamćenje sve do danas. Jedna od najpoznatijih biljaka, kojoj su osim ljekovitih pripisivana i sveta obilježja, bio je bosiljak. Godina 1806. obilježena je zaslugom njemačkog ljekarnika Friedricha Wilhelma Sertürnera, koji je prvi izolirao morfij iz opijuma, kao početak stručne farmakognozije.

Djelovanje

[uredi | uredi kôd]

Prema farmakološkom djelovanju ljekovite biljke je moguće podijeliti u dvije skupine:

  1. ljekovite biljke blagog djelovanja, kojima pripada veliki broj biljka koje su u širokoj i skoro svakodnevnoj uporabi kakve su primjerice kamilica, lipa, šipak i dr.
  2. ljekovite biljke jakog djelovanja, toksične vrste od kojih se proizvode vrlo jaki otrovi kao npr. morfin, heroin, atropin i dr. i čija je uporaba i rukovanje (skladištelje, izrada preparata i davanje bolesnicima) zakonski propisana.

Prema načinu djelovanja na ljudski organizam najčešće se svrstavaju u nekoliko skupina:

  1. biljke koje djeluju na rad srca i krvotoka;
  2. biljke koje djeluju nadražujuće na živčani sustav;
  3. biljke koje umirujuće djeluju na živčani sustav;
  4. biljke za ublažavanje bolova;
  5. biljke koje reguliraju rad probavnog sustava;
  6. biljke koje olakšavaju iskašljavanje;
  7. biljke koje ubrzavaju zarastanje rana.

U domaćim uvjetima od ljekovitog bilja mogu se pripremati različiti pripravci:

Lista ljekovitih biljaka i gljiva

[uredi | uredi kôd]

Biljke koje sadrže alkaloide

[uredi | uredi kôd]

Alkaloidi - aciklički ili karbociklički

[uredi | uredi kôd]

Alkaloidi - heterociklički

[uredi | uredi kôd]

gorkoslad, repuh

Glikozidi

[uredi | uredi kôd]

Biljke s glikozidima gorušičinog ulja

[uredi | uredi kôd]

Biljke s cijanoglikozidima

[uredi | uredi kôd]

Biljke s antraglikozidima

[uredi | uredi kôd]
Biljke s emodin-glikozidima
[uredi | uredi kôd]
Biljke s di- i trioksiantrakinon-glikozidima
[uredi | uredi kôd]

Biljke sa srčanim glikozidima

[uredi | uredi kôd]

Biljke sa saponinima

[uredi | uredi kôd]

Biljke s fenol glikozidima

[uredi | uredi kôd]

Biljke s kumarinskim glikozidima

[uredi | uredi kôd]

Biljke s flavonskim glikozidima

[uredi | uredi kôd]

Biljke s indoksil glikozidima

[uredi | uredi kôd]

Još neke biljke koje sadrže glikozide

[uredi | uredi kôd]

Biljke koje sadrže tanin

[uredi | uredi kôd]

Biljke koje sadrže eterična ulja

[uredi | uredi kôd]

Biljke koje sadrže bezdušične gorke tvari,ili druge bezdušične tvari

[uredi | uredi kôd]

Biljke koje sadrže nealkaloidne i neglikozidne dušične spojeve

[uredi | uredi kôd]

Bijke koje sadrže sluz

[uredi | uredi kôd]

Biljke bogate organskim kiselinama

[uredi | uredi kôd]

Biljke s djelotvornim tvarima anorganskog podrijetla

[uredi | uredi kôd]

Bilje koje sadrže vitamine kao glavnu djelotvornu tvar

[uredi | uredi kôd]

Biljke koje sadrže slabo ispitane ili nepoznate djelotvorne tvari

[uredi | uredi kôd]

Ljekovite gljive

[uredi | uredi kôd]

Dodatna literatura

[uredi | uredi kôd]
  • Wilfort, R. Ljekovito bilje i njegova upotreba, Zagreb 1974.
  • Aronson, Jeff; Siegfried Bäumler. 2010. Heilpflanzenpraxis heute: Porträts, Rezepturen, Anwendung. Urban & Fischer bei Elsevier. München. ISBN 978-3-437-57271-5
  • Ulrich Jürgen Heinz: Das Handbuch der modernen Pflanzenheilkunde, Verlag Hermann Bauer, Freiburg im Breisgau 1984 ISBN 3-7626-0276-X
  • Braun, Lesley; Cohen, Marc. 2007. Herbs and Natural Supplements: An Evidence-Based Guide. Elsevier. ISBN 9780729537964
  • Crellin, J.K. i dr. 1990. Herbal Medicine Past and Present: A reference guide to medicinal plants. Duke University Press. ISBN 9780822310198
  • Lewis, Walter H. 2003. Medical Botany: Plants Affecting Human Health. John Wiley & Sons. ISBN 9780471628828
  • The Pharmacological Potential of Mushrooms. Evid Based Complement Alternat Med. 2 (3): 285–99. 2005. doi:10.1093/ecam/neh107. PMC 1193547. PMID 16136207. Inačica izvorne stranice arhivirana 27. travnja 2009. Pristupljeno 2. srpnja 2014.
  • Newall, Carol A. i dr. 1996. Herbal medicines: a guide for health-care professionals. Pharmaceutical Press. ISBN 9780853692898

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]