Prijeđi na sadržaj

Lopud

Koordinate: 42°41′26″N 17°56′38″E / 42.69056°N 17.94389°E / 42.69056; 17.94389
Izvor: Wikipedija
Ovo je glavno značenje pojma Lopud. Za glavno naselje na ovom otoku, koje administrativno pripada gradu Dubrovniku pogledajte Lopud (Dubrovnik).
Lopud u sumrak, slikan s Koločepa
Lopud
Otok
Pogled s utvrde Sutvrač na naseljeni dio otoka
Položaj
Koordinate42°41′26″N 17°56′38″E / 42.69056°N 17.94389°E / 42.69056; 17.94389
SmještajJadransko more
DržavaHrvatska
OtočjeElafiti
Fizikalne osobine
Površina4,38[1] km2
Duljina obale14,63[1] km
Stanovništvo
Glavno naseljeLopud
Broj stanovnika269
Zemljovid
Lopudska luka
Hotel Lafodia izgrađen 1968. godine
Plaža Šunj u prosincu

Lopud je jedan od Elafitskih otoka u Jadranskom moru, na hrvatskom dijelu Jadrana.

Zemljopisni podaci

[uredi | uredi kôd]

Otok Lopud spada u južnodalmatinsku skupinu otoka a nalazi se oko 5 Nm sjeverozapadno od dubrovačke luke Gruž. Istočno od Lopuda je smješten otok Koločep, a zapadno otok Šipan. Na zapadnoj strani otoka Lopud nalazi se istoimeno naseljeno mjesto.

Površina otoka iznosi je 4,63 km četvorna. Najviša otočna kota je vrh Polačica na 216 m nadmorske visine. Duljina otoka je 4,6 km a ukupna dužina obale iznosi 13,2 km.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Otok Lopud je prema nekim arheološkim nalazima naseljen vec tisućama godina. Na otoku su pronađeni mnogi ostaci starogrčkih, rimskih i slavenskih građevina i ruševina. Na mjestu današnje kule Španjola nađeni su ulomci keramike ilirskih građana. Do danas su sačuvani toponimi grčkog podrijetla, Veliki i Mali Skupio – skopelos, otok; Igo, Igalo – aigialos, obala, plaža. Naziv imena susreće se u raznim oblicima grčkog podrijetla: Dalafota, Dalafodum. Od romaniziranog naziva Lafodia u uporabi je danas hrvatski Lopud. Iz rimskog vremena ostali su nam ulomci reljefno obrađenog kamena na predromaničkim crkvama. Ostaci starohrvatske kulture IX. I X. stoljeća su predromaničke kapelice: sv. Marija, sv. Ilija, sv. Ivan Krstitelj, sv. Petar, sv. Nikola. Kako nas mnogi spomenici i dubrovački povjesničari uvjeravaju, bilo je na otoku Lopudu jedno hrvatsko naselje već u IX. stoljeću.

Franjevački samostan na Lopudu

Od 1457. godine Lopud postaje jedno od regionalnih središta Dubrovačke Republike. U to vrijeme na otoku je živjelo preko 1000 stanovnika, a ekonomski uspon Republike odražavao se i na otok. Brodovlasnici s Lopuda imali su vlastitu flotu od oko 80 brodova kao i brodogradilište. U doba Dubrovačke Republike na otoku je postojalo 19 mlinica, a bilo je nastanjeno 700 ovaca. Većina danas zaraslog zemljišta bila je obrađena.

Mjesni perivoj je poznat kao bivši vrt vile iz 19. stoljeća. U vrtu raste nekoliko vrsta bilja, a predvladavaju eukaliptusi, bambusi i različite vrste kaktusa, sakupljane po cijelom svijetu.

Na Lopudu postoje 24 crkve, a Franjevci i Dominikanci sagradili su ovdje svoje samostane. Na vidikovcu Belvedere nalazi se Crkva sv. Ivana koja je podignuta najvjerojatnije u 9. ili 10. stoljeću u stilu tipične starohrvatske arhitekture. To je jednobrodna kapelica bačvastog svoda s kupolicom koja se izdiže nad sredinom krova. U zidovima s unutarnje strane uzidano je 19 glatkih zemljanih posuda, što je vjerojatno imalo za cilj poboljšanje akustike. Po svemu sudeći u 14. stoljeću kapelica je proširena u crkvu s gotičkim i renesansnim motivima, kao što su roze na pročelju i kapiteli na portalu. Uz crkvu je 1697. nadograđen samostan časnih sestara, a 1811. groblje. Sve do 15. stoljeća ovo je bila matična crkva Lopuda, a danas se bogoslužje u njoj održava samo prigodno na blagdan sv. Ivana 24. lipnja.

Na najvišoj uzvisini otoka nalazi se španjolska utvrda Sutvrač iz 1563. koju kani obnoviti Društvo prijatelja dubrovačke starine.[2][3] S nje se pruža odličan pogled na naseljeni i nenaseljeni dio otoka, a vide se i ostali Elafitski otoci, kopneni dio Dubrovačkog primorja, pa i brda Rijeke dubrovačke i Srđ. Na otoku postoji i 1.6 km duga pješačka staza kojom šećući može se vidjeti druga obala koja je strma, zarasla i nepristupačna.

Vegetacija

[uredi | uredi kôd]

Otok, kao i ostatak Elafita, prekriva bujna šuma u kojoj prevladava alepski bor, primorski i pinija[4] te sredozemna makija. Na otoku također rastu brojne palme, masline i stabla lovora.

Gospodarstvo

[uredi | uredi kôd]

Gospodarstvo otoka se zasniva na turizmu, ugostiteljstvu, ribarstvu, poljodjelstvu i vinogradarstvu. Lopud je najrazvijeniji otok u skupini Elafita, na njemu najviše cvjeta turizam. U mjestu Lopud postoji se može naći i nekoliko hotela: najpoznatiji je luksuzni hotel Lafodia. Tu su još brojni restorani i kafići.

Na jugoistočnoj strani otoka nalazi se prelijepa uvala Šunj s pješčanom plažom, jednom od najljepših na Jadranu.

U mjestu djeluje i Osnovna škola Iva Kuljevana koju je dao izgraditi upravo on.

Stanovništvo

[uredi | uredi kôd]

Prema popisu stanovnika iz 2001. godine na otoku živi 270 stanovnika, uglavnom starijih osoba, Hrvata katoličke vjeroispovjesti.

Kretanje broja stanovnika 1857. – 2001.[5]
broj stanovnika
494
444
464
358
358
342
341
410
387
422
416
399
377
348
270
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.

Poznate osobe

[uredi | uredi kôd]

Galerija

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Lopud