Idi na sadržaj

Grude

Koordinate: 43°22′22.2″N 17°24′44.5″E / 43.372833°N 17.412361°E / 43.372833; 17.412361
S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Grude
Općina i naseljeno mjesto
Općina Grude
Panorama Gruda, pogled prema Imotskom
Panorama Gruda, pogled prema Imotskom
Zastava Grude
Zastava
Službeni grb Grude
Grb
Općina Grude u Bosni i Hercegovini
Općina Grude u Bosni i Hercegovini
Grude nalazi se u Bosna i Hercegovina
Grude
Grude
Lokacija u Bosni i Hercegovini
Koordinate: 43°22′22.2″N 17°24′44.5″E / 43.372833°N 17.412361°E / 43.372833; 17.412361
Država Bosna i Hercegovina
EntitetFederacija Bosne i Hercegovine
KantonZapadnohercegovački
Vlada
 • NačelnikLjubo Grizelj[1] (HDZ)
Površina
 • Općina218,56 km2
 • Naseljeno mjesto28,03 km2
Stanovništvo (2013)
 • Općina17.308
 • Općina (gustoća)79,19 /km2
 • Naseljeno mjesto4.347
 • Naseljeno mjesto (gustoća)155,08 /km2
Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeti (DST)CEST (UTC+2)
Poštanski broj88 340
Pozivni broj(+387) 39
Matični broj120880[2]
Matični broj općine10405
Veb-sajtgrude.info

Grude je naseljeno mjesto i sjedište istoimene općine u Zapadnohercegovačkom kantonu, Bosna i Hercegovina, na granici sa Republikom Hrvatskom. Nalazi se na rubovima plodnoga Imotsko-bekijskog polja, a obuhvata prostor omeđen planinom Biokovom na jugu, te planinskim masivima Vrana i Čvrsnice na sjeveru, u općini Posušje). Sa svojih 16.000 stanovnika i površinom od 218 km2 općina po novoj političko-teritorijalnoj organizaciji Bosne i Hercegovine pripada Zapadnohercegovačkom kantonu Federacije Bosne i Hercegovine.

Geografija

Krajolik Gruda je obrastao niskim rastinjem tipičnim za kraške krajeve. Blizina mora daje ovom kraju blagu klimu mediteranskih obilježja, koja zbog relativne blizine planinskih masiva povremeno zadobija i obilježja kontinentalne klime. Područje Gruda bogato je prirodnim ljepotama, u koje se ubrajaju brojne kraške jame i pećine karakteristične za ovaj kameni krajolik, kao i brojni izvori i vodeni resursi, što je za ovo kraško područje neobično (jezero Krenica, rijeka Vrlika).

Historija

Predhistorijsko doba

Svjedočanstva o životu na ovim prostorima prisutna su još u prahistorijskim vremenima. Naime, na lokalitetu Ravlića pećine, koja se nalazi u Drinovcima, pronađeni su tragovi života, koji datiraju iz razdoblja kasnijeg neolita. Pretpostavlja se da je život na ovim prostorima tekao kontinuirano, smjenjivali su se narodi, kulture, civilizacije, a prostorom južne Herecgovine prolazile su i vojske, od rimskih legija do Napoleonovih jedinica.

Rimsko doba

U kasnijim, već historijskim vremenima, na ovom tlu bila je vrlo živa prisutnost Rimljana, čija je trgovačka cesta koja je povezivala dva velika antička trgovačka središta, Salonu i Naronu, prolazila kroz ove krajeve. Nedavna arheološka iskapavanja na lokalitetu u Gorici potvrđuju da je na ovom tlu u antičkom vremenu postojala značajna antička naseobina.

Srednjovjekovna Bosna

Srednji vijek je vrijeme stećaka, najkarakterističnijih simbola bosanske kulturne baštine. Stećke u grudskoj općini pronalazimo gotovo na svakom koraku, što dokazuje da je u to vrijeme život bujao. Nedvosmisleno je to zasluga povoljnog geografskog položaja ovoga kraja, kao i relativno ugodne klime, spojene s bogatim prirodnim resursima. Rijetko se gdje može sresti ta neobična kombinacija surovosti i pitomosti prirode, koju nalazimo na prostorima Imotsko-bekijskoga polja, plodna zemlja relativno bogata vodom u kontrastu sa divljim i okrutnim kamenjarom koji je okružuje.

Osmansko doba

Kraj srednjeg vijeka obilježen je osmanskom ekspanzijom i osvajanjima. Tragovi dugotrajne vladavine Osmana i danas su prisutni u govoru ovoga kraja i nekim običajima koji su se zadržali sve do danas.

Austro-ugarsko doba

Nakon Osmanlija, odlukom Berlinskog kongresa 1878. Austro-Ugarska dobija mandat da zaposjedne Bosnu i Hercegovinu. To je period u kojem su se izgradile škole i podigla infrastruktura potrebna za funkcionisanje moderne evropske države, ali kao i obično ovaj kraj je uporno zaobilažen u toj sveopćoj modernizaciji. Ruralni karakter područja gruda se održao sve do danas.

20. vijek

Proglašenjem nezavisnosti Republike Bosne i Hercegovine u martu 1992, Grude uskoro postaju centar separatističke tvorevine Hrvatske republike Herceg-Bosne.

Stanovništvo

Općina Grude

Sastav stanovništva – općina Grude
2013.1991.[3]1981.[4]1971.[5]1961.[6]
Osoba17 308 (100,0%)16 358 (100,0%)17 767 (100,0%)19 203 (100,0%)18 972 (100,0%)
Hrvati17 216 (99,47%)16 210 (99,10%)17 608 (99,11%)19 111 (99,52%)18 850 (99,36%)
Nepoznato65 (0,376%)
Srbi10 (0,058%)9 (0,055%)35 (0,197%)32 (0,167%)74 (0,390%)
Ostali5 (0,029%)130 (0,795%)57 (0,321%)46 (0,240%)11 (0,058%)
Bošnjaci3 (0,017%)4 (0,024%)14 (0,023%)19 (0,047%)1
Albanci3 (0,017%)2 (0,011%)1 (0,005%)
Nisu se izjasnili3 (0,017%)
Jugoslaveni1 (0,006%)5 (0,031%)47 (0,265%)5 (0,026%)13 (0,069%)
Crnogorci1 (0,006%)6 (0,034%)6 (0,031%)10 (0,053%)
Bosanci1 (0,006%)
Slovenci4 (0,023%)2 (0,010%)1 (0,005%)
Mađari3 (0,017%)1 (0,005%)
Makedonci1 (0,006%)3 (0,016%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Naselje Grude

Sastav stanovništva – naselje Grude
2013.1991.[3]1981.[4]1971.[5]1961.[6]
Osoba4 347 (100,0%)3 598 (100,0%)3 378 (100,0%)2 847 (100,0%)2 488 (100,0%)
Hrvati4 308 (99,10%)3 567 (99,14%)3 344 (98,99%)2 818 (98,98%)2 477 (99,56%)
Nepoznato31 (0,713%)
Srbi3 (0,069%)6 (0,167%)8 (0,237%)16 (0,562%)5 (0,201%)
Albanci3 (0,069%)2 (0,059%)
Bošnjaci1 (0,023%)4 (0,111%)11 (0,030%)1
Nisu se izjasnili1 (0,023%)
Ostali20 (0,556%)3 (0,089%)12 (0,421%)
Jugoslaveni1 (0,028%)16 (0,474%)1 (0,035%)
Crnogorci3 (0,089%)4 (0,161%)
Slovenci1 (0,030%)
Makedonci2 (0,080%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Reference

  1. ^ "Rezultati lokalnih izbora 2016. za načelnika za općinu Grude". izbori.ba. Pristupljeno 28. 11. 2016.
  2. ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 24. 11. 2015.
  3. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 52)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 11. 4. 2016.
  4. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 11. 4. 2016.
  5. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 11. 4. 2016.
  6. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 11. 4. 2016.

Vanjski linkovi