Idi na sadržaj

Rogatica

Koordinate: 43°47′55″N 19°00′13″E / 43.79861°N 19.00361°E / 43.79861; 19.00361
S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Rogatica
Općina i naseljeno mjesto
Opština Rogatica
Pogled na Rogaticu
Pogled na Rogaticu
Općina Rogatica u Bosni i Hercegovini
Općina Rogatica u Bosni i Hercegovini
Rogatica nalazi se u Bosna i Hercegovina
Rogatica
Rogatica
Lokacija u Bosni i Hercegovini
Koordinate: 43°47′55″N 19°00′13″E / 43.79861°N 19.00361°E / 43.79861; 19.00361
Država Bosna i Hercegovina
EntitetRepublika Srpska
Vlada
 • NačelnikMilorad Jagodić[1] (SNSD)
Površina
 • Općina645,87 km2
 • Naseljeno mjesto13,73 km2
Nadmorska visina525 m
Stanovništvo (2013)
 • Općina10.723
 • Općina (gustoća)16,6 /km2
 • Naseljeno mjesto6.522
 • Naseljeno mjesto (gustoća)475,02 /km2
Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeti (DST)CEST (UTC+2)
Poštanski broj73 220
Pozivni broj(+387) 58
Matični broj220469[2]
Matični broj općine20516
Veb-sajtwww.rogatica.ba

Rogatica je naseljeno mjesto i sjedište istoimene općine u Bosni i Hercegovini. Administrativno je dio Republike Srpske.

Historija

Ilirsko doba

Do dolazka Slavena na području Rogatice su živjeli Iliri, Rimljani i Avari. Spomenici iz prahistorijskog doba, gradine i gomile govore da najstarija ljudska naselja u Rogatičkom kraju datiraju mnogo prije nove ere. Rogatica po svom položaju pripada širem području Glasinca. Zahvaljujući arheološkim istraživanjima koja su obavljena i kod Rogatice (Osovo, Gučevo, Plješivica, Zagorica, Rusanović, Planje, Brezije) zna se da je na tlu Glasinca u predhistorijsko doba postojala civilizacija čije se viševjekovno postojanje završava oko 300. g. p.n.e. Nosilac te civilizacije bilo je veliko ilirsko pleme – Autarijati.[3] U historiji je taj period poznat pod imenom Glasinačka kultura. A najstarije naselje iz tog perioda nalazilo se na Gracu, brijegu pored same Rakitnice.

Rimsko doba

Dolazkom Rimljana na prostor između Strmog Lunja i Rakitnice na kome se sad nalazi sjeverni dio grada, osnovano je rimsko naselje sa obilježjima rimske civilizacije. Sve što se o tom gradu zna poznato je po arheološkim i epigrafskim ostacima iz same Rogatice i njene okoline. Na parcelama zvanim Mazlulovine otkopan je betonski zid, a u blizini je bila i "grčka crkva". Rimskog građevinskog materijala nalazilo se po cijelom gradu, od mahale Toplik do bolnice. Uz potok Toplik vodio je rimski put.[4] Nakon pada rimskog carstva 476, Slaveni su ove krajeve počele naseljavati u prvoj polovini 7. vijeka.

Srednji vijek

Da je Rogatica u srednjem vijeku bila gusto naseljena, pokazuju nekropole sa nadgrobnim spomenicima na 88 lokaliteta sa 2628 stećaka. U dokumentima Dubrovačkog arhiva (Monumanta Ragusina) ime Rogatica se prvi put spominje iz 1425 godine.Iz raznih dokumenata se također zna da je Rogatica bila centar bogatog stočarskog kraja u 14. vijeku. Za vrijeme vladavine Kralja Tvrtka Kotromanića (1353-1391) Rogatica je bila vezana za utvrđenje Borač i za njegove feudalne gospodare Radenoviće ond. Pavloviće koji su vladali istočnom Bosnom. Borač je bio značajni politički, privredni i kulturni centar u kome su Pavlovići izdavali povelje, primali strane izaslanike i imali stalne družine glumaca i muzičara. Grad u kome su bile dvorove vlastele leži iznad lijeve obale Prače u današnjem selu Varošište. Turci su Borač zauzeli 1466. godine a zatim pet godina kasnije su ga napustili. Pored ostataka grada u selu Varošište nalazi se nekropola stećaka kao i temelji crkve u predgrađu. Stećci su vjerovatno grobovi Petra i Radoslava Pavlovića, nasljednika dvora koji su pali u borbi protiv Turaka 1420. godine.

Osmansko doba

Prve mahale u Rogatici su: Sinan vojvodinu mahalu, Oruč-aginu mahalu, Husein-begovu mahalu i Carevu mahalu ili Hangariju kako su je još zvali. Početkom 16. vijeka Čelebi Pazar dobija prvo javno kupatilo sa toplom i hladnom vodom - hamam. Izgrađen je vodovod, kojim je dio čaršije dobio pitku vodu. Na česmama ispred džamija muslimani su uzimali abdest, a putnici kao i ostalo stanovništvo moglo se tu osvježiti i napiti hladne vode.

Već 1528. godine Rogatica ima čaršiju koju čine: zanatske radnje, dućani, karavan-saraji, a nedugo zatim musafirhane, mektebi i napokon medresa. Dućani u čaršiji rađeni su na tradicionalni način. Bilo je dućana i na dvije etaže.

Rogatička čaršija bila je koncentrisana u jednoj ulici sa dućanima po jedan, dva ili više pod jednim krovom. Mnoge od objekata je izgradio legator Husein-beg Arnautović. Čaršiju na desnoj i mahale na lijevoj obali Rakitnice još u tom vijeku spajaju dvije kamene ćuprije Kanarska ćuprija i Donja ćuprija. U tom periodu podignute su i prve džamije. Uz njih nastaju mahale kao i djelovi grada za stanovanje, za razliku od čaršije u kojoj se obavlja poslovni i javni život. U to doba u čaršiji egzistiraju zanatlije kao što su sabljari, kožari, krojači, kovači, nalbanti, aščije, pekari, berberi, abadžije i dr. U 16. vijeku sagrađeno je nekoliko džamija:

Tekijska, Oručagina, Arnaudija, Careva džamija, Sudžaudinova ili Čaršijska džamija, Serhadija i druge. U tom periodu sagrađena je i medresa koja se nalazila kraj Čaršijske džamije. Sagrađena su i četiri mekteba i to uz džamije Arnaudiju, Tekijsku, Carevu i u Gračanici. U viševjekovnom periodu osmanlijske uprave Rogatica se razvila u značajnu orijentalnu varoš i postala sjedište kadiluka.

U tom periodu kadiluk je dao više ličnosti koje su u Osmanskom carstvu vršile visoke funkcije, tri velika vezira: Sinan-paša Borovinčić, Ali-paša Pračić, Mehmed-paša Sokolović.

Austro-ugarsko doba

U toku austrougarske vladavine, počev od 1878. godine, mijenja se struktura stanovništva u Rogatici. Prvo se doseljava nekoliko jevrejskih porodica i trgovaca drugih nacionalnosti, austrougarskih oficira i činovnika, a sa okolnih sela u čaršiju se naseljavaju Srbi.

U pregledu mjesta i statistici stanovništva u Bosni i Hercegovini objavljenom na njemačkom jeziku 1880. predstavljeni su rezultati prvog popisa. Rogatica je 1879. imala 1.831 stanovnika, 444 kuće i 471 stan. Vjerska struktura stanovništva je izgledala:

  • Muslimani 1.693 ili 92,46 %
  • Pravoslavci 131 ili 7,16 %
  • Jevreji 6 lil 0,32 %
  • Katolici 1 ili 0,06 %

Rogatica se kao urbano naselje tada nalazila na 28. mjestu u Bosni.

Sa austrougarskom upravom u ovaj kraj, kao i u cijelu Bosnu prodire i evropska kultura. Ona se najprije očituje u uvođenju latiničnog pisma u javnom saobraćaju, u odlasku sve većeg broja mladih ljudi na školovanje u razne evropske univerzitetske centre, kao ljekar dr. Avdibeg Bukvica. Od 1883. godine u Rogatici radi prvi civilni doktor.

U tom periodu sagrađeni su mnogi objekti. Tako su vojne jedinice 1879. god. izvršile potpunu rekonstrukciju puta Sarajevo-Rogatica-Višegrad u dužini 148 km. Odmah iza toga izgrađen je put Rogatica-Goražde 26 km. Na Borikama je 1895. osnovana ergela za uzgoj konja i to bosansko-brdske i arapske pasmine. Tokom 1905/1906. izgraden je vodovod u dužini od 4 km. Iz strateških razloga izgrađena je i istočno-bosanska pruga koja je dobrim djelom prolazila kroz područje tadašnjeg rogatičkog sreza. U 1906. godini izgrađen je i put do Mesica u dužini od 9 km. Iza 1908. godine izgrađena je i gradska kanalizacija. U krugu vojnih baraka na ulazu u grad izgrađena je dvospratna zgrada vojne kasarne.

1900. godine u Rogatici niče prva pilana za preradu drveta Bećir-age Čapljića. U Kovanju nadomak Rogatice počinje sa radom ciglana Nur-bega Brankovića.

U samom gradu svojim vanjskim izgledom i ljepotom posebno su se isticale kuće Hadži Nurudin ef. Hafizovića i Suljage Vajzovića.

Na čelu gradske općine u Rogatici nalazio se gradonačelnik Ahmed-beg Bukvica.

Prema popisu iz 1910. rogatički srez imao je oko 1.400 kmetovskih porodica.

U monografiji Rogatice, po popisu koji je 1910. godine izvršila austrougarska admistracija od 699 zemljoposjedničkih porodica u ovom ataru:

  • 644 su bošnjačke (92,13%),
  • 52 srpske (7,4%),
  • dvije hrvatske (2,29),
  • i jedna jevrejska (0,14%).

Između dva svjetska rata

Od 1919. pa do 1949. godine Rogatički srez se prostirao na 1.465,25 km2 i obuhvatao je područja sadašnjih općina Rogatica i Sokolac te djelove općina Han Pijesak (Podžeplje), Videgradske općine (Međeđa), Goraždanske općine (Ustiprača) i Paljanske općine (Hrenovica i Prača).

1919. godine u Kukavicama kod Rogatice otpočela je eksploatacija ugljenokopa, a naročito to dolazi do izražaja od 1923. U 1928. napravljena je i žičara koja je ugalj direktno transportovala na željezničku stanicu u Mesiće.

U vremenu od 1928-1932 godine u kulturnom životu Rogatice aktivno je učestvovao i književnik Hasan Kikić, koji je u Rogatici ujedno bio i učitelj.

U Rogatici je građanska škola otvorena 1926. god., a mreža osnovnih škola se proširuje.

U to doba u Rogatici je bilo: 186 zanatskih radnji, 79 trgovinskih radnji te 68 ugostiteljska objekta

U Rogatici se 1936. godine otvara prva prodavnica obuće "Bata".

Drugi svjetski rat

Raspad Kraljevine Jugoslavije Rogatica je dočekala kao srednje razvijena bosanska varoš sa dosta trgovina, zanatskih i ugostiteljskih objekata, nekoliko industrijskih objekata i građanskom školom. 1941. godine znatan broj Bošnjaka iz Rogatice i rogatičkih sela priključio u NOB-u. Da je u jesen te godine od njih formirana Muslimanska četa, a docnije i Muslimanski bataljon u okviru Romanijskog partizanskog odreda da bi se, nedugo poslije toga, uključili u Šestu istočnobosansku brigadu i na kraju u proslavljenu Šesnaestu muslimansku udarnu brigadu sa borcima, Narodne heroje Ragiba Džindu i Sulju Jahića, Ćamila i Rasima Džindu, Muju Hodžića-Crnog, Ragiba Nalbantića, Rusmira Gorušanina, Mehmed, Arif i Asim Hodžic, Suljo Pleho, Hamed Mešanović, Agan Zagorića, Sejfo i Agan Durmišević, Rasim Žunić, Ramo Golić, Abdulah Detlić, Salko Alispahić, Ahmed i Fehim Hafizović, Muhidin Šahinpašić, Adem Akšamija, Muris Branković, Ahmed Jamaković.

U Drugog svjetskog rata je od ukupno 136 rogatičkih sela potpuno spaljeno 77, a djelimično 42. Od predratnih hiljadu stambenih objekata u gradu, kraj II svjetskog rata je dočekalo svega 45. Broj stanovnika u gradu 9. maja 1945. bilo je 67. Od ukupno 7 džamija u gradu Rogatica kraj II svjetskog rata dočekale su samo dvije i to. Arnautovića džamija i Čaršijska džamija.

Geografija

Rogatica se nalazi u južnom djelu istočne Bosne. Smještena je u kotlini duž lijeve i desne obale rijeke Rakitnice i leži na nadmorskoj visini od 525 metara. Njenu kotlinu sa sjeverozapada zatvara brdo Ljun, a sa istoka i jugoistoka redom brda Crven, Tmor i Zasada. Rogatica je središte sliva rijeke Rakitnice a u širem smislu i srednjeg toka rijeke Prače. Sa istoka Rogatici gravitira područje koje se prostore do rijeke Žepe i rijeke Drine na Slapu, dok se prema sjeverozapadu njena gravitaciona zona prostire do Han Stjenica i velike visoravni Glasinac.

Rogatičku kotlinu presijeca rijeka Rakitnica, čiji se izvor nalazi na visini od 800 m ispod Stupnog dola. Istočno od sela Rakitnice ona prima potok Bereg, a u samom gradu dva potoka, Toplik i Gračanicu.

Ovaj kraj je pretežno srednjeplaninski. Od čitave površine rogatičke općine, koja zaprema 66,437 ha, 20% zemljišta otpada na visinu od 500 m, dok je 80% planinsko zemljište sa visinom između 800 i 1900 m. Planine su na istočnoj, jugozapadnoj i sjevernoj strani a među njima su najveće Devetak 1 417, Sjemeć, Tmor, Bokšanica 1 254 i dr.

Na ovom prostoru, u dolini rijeke Prače, nalaze se i poznate pećine: Mračna pećina i Govještica

Središnja godišnja temperatura je 11 °C. Maksimalna temperatura u mjesecu julu dostiže 35 °C, a minimalna u januaru do -28 °C.Godišnja količina oborina kreće se od 700 do 800 mm u samom gradu, dok se na susjednim planinama penje do 1 500 mm.

Susjedne općine Rogatici su: Goražde, Rudo, Višegrad, Srebrenica, Vlasenica, Han Pijesak, Sokolac i Pale. Sve do rata područje općine Rogatica zauzimalo je površinu 664,37 km2.

Geografski položaj

Geografski položaj općine Rogatica
Han-Pijesak
Sokolac
Han-Pijesak Milići Srebrenica
Sokolac
Pale
Susjedne općine Višegrad
Pale-Prača Ustiprača Višegrad
Rudo

Stanovništvo

Po popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Rogatica imala je 21.978 stanovnika, raspoređenih u 119 naselja. Poslije potpisivanja Dejtonskog sporazuma, općina Rogatica je, gotovo u cjelini, ušla u sastav Republike Srpske. U sastav Federacije Bosne i Hercegovine ušlo je naseljeno mjesto Bulozi i dio naseljenog mjesta Vražalice.

Nacionalni sastav stanovništva - općina Rogatica

Sastav stanovništva – općina Rogatica
2013.[5]1991.[6]1981.[7]1971.[8]1961.[9]
Osoba10 723 (100,0%)21 978 (100,0%)23 771 (100,0%)25 501 (100,0%)25 649 (100,0%)
Srbi9 527 (88,85%)8 391 (38,18%)8 877 (37,34%)10 208 (40,03%)12 122 (47,26%)
Bošnjaci1 117 (10,42%)13 209 (60,10%)114 020 (58,98%)115 096 (59,20%)112 545 (48,91%)1
Hrvati19 (0,177%)19 (0,086%)32 (0,135%)45 (0,176%)368 (1,435%)
Muslimani18 (0,168%)
Nisu se izjasnili12 (0,112%)
Ostali8 (0,075%)173 (0,787%)31 (0,130%)65 (0,255%)28 (0,109%)
Bosanci5 (0,047%)
Nepoznato5 (0,047%)
Crnogorci4 (0,037%)22 (0,093%)17 (0,067%)25 (0,097%)
Jugoslaveni3 (0,028%)186 (0,846%)762 (3,206%)62 (0,243%)543 (2,117%)
Albanci3 (0,028%)20 (0,084%)4 (0,016%)4 (0,016%)
Makedonci1 (0,009%)2 (0,008%)2 (0,008%)5 (0,019%)
Ukrajinci1 (0,009%)
Slovenci5 (0,021%)1 (0,004%)8 (0,031%)
Mađari1 (0,004%)1 (0,004%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Nacionalni sastav stanovništva - naseljeno mjesto Rogatica

Sastav stanovništva – naseljeno mjesto Rogatica
2013.[5]1991.[6]1981.[7]1971.[8]1961.[9]
Osoba6 522 (100,0%)8 916 (100,0%)6 496 (100,0%)4 792 (100,0%)3 040 (100,0%)
Srbi6 390 (97,98%)2 971 (33,32%)1 998 (30,76%)1 524 (31,80%)1 496 (49,21%)
Bošnjaci82 (1,257%)5 681 (63,72%)13 855 (59,34%)13 172 (66,19%)11 227 (40,36%)1
Hrvati13 (0,199%)16 (0,179%)21 (0,323%)25 (0,522%)44 (1,447%)
Nisu se izjasnili10 (0,153%)
Crnogorci4 (0,061%)15 (0,231%)10 (0,209%)9 (0,296%)
Muslimani4 (0,061%)
Nepoznato4 (0,061%)
Ostali4 (0,061%)108 (1,211%)9 (0,139%)17 (0,355%)3 (0,099%)
Jugoslaveni3 (0,046%)140 (1,570%)584 (8,990%)41 (0,856%)256 (8,421%)
Albanci3 (0,046%)9 (0,139%)2 (0,042%)3 (0,099%)
Bosanci3 (0,046%)
Makedonci1 (0,015%)1 (0,015%)
Ukrajinci1 (0,015%)
Slovenci4 (0,062%)1 (0,021%)2 (0,066%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Kultura

Nekropola sa stećcima Borak (Han-stjenički plato)

Nacionalni spomenici

Na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine za općinu Rogatica se nalaze sljedeći spomenici:

Također pogledajte

Literatura

  • Mustafa Fejzić: Svjetlost i tama rogatičke historije

Reference

  1. ^ "Lokalni izbori 2020 (općina Rogatica)". izbori.ba. Pristupljeno 23. 3. 2024.
  2. ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 24. 11. 2015.
  3. ^ HISTORIJA AUTARIJATA - Salmedin Mesihović, Sarajevo 2014
  4. ^ Bosna i Hercegovina u antičko doba. - Ivo Bojanovski, Akadenija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988
  5. ^ a b "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021. Greška kod citiranja: Neispravna oznaka <ref>; naziv "popis2013" definiran je nekoliko puta s različitim sadržajem
  6. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.(str. 87/8/9/90)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 21. 12. 2015.
  7. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 23. 12. 2015.
  8. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 23. 12. 2015.
  9. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 15. 4. 2016.
  10. ^ "Spisak nacionalnih spomenika po mjestima (općina Rogatica)". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 26. 12. 2015.[mrtav link]

Vanjski linkovi