Idi na sadržaj

Vareš

Koordinate: 44°09′55.5″N 18°19′46.8″E / 44.165417°N 18.329667°E / 44.165417; 18.329667
S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Vareš
Općina i naseljeno mjesto
Općina Vareš
Panorama Vareša
Panorama Vareša
Službeni grb Vareš
Grb
Općina Vareš u Bosni i Hercegovini
Općina Vareš u Bosni i Hercegovini
Vareš nalazi se u Bosna i Hercegovina
Vareš
Vareš
Lokacija u Bosni i Hercegovini
Koordinate: 44°09′55.5″N 18°19′46.8″E / 44.165417°N 18.329667°E / 44.165417; 18.329667
Država Bosna i Hercegovina
EntitetFederacija Bosne i Hercegovine
KantonZeničko-dobojski
Vlada
 • NačelnikZdravko Marošević[1] (HDZ)
Površina
 • Općina390,11 km2
 • Naseljeno mjesto6,99 km2
Nadmorska visina829 m
Stanovništvo (2013)
 • Općina8.892
 • Općina (gustoća)22,79 /km2
 • Naseljeno mjesto2.917
 • Naseljeno mjesto (gustoća)417,31 /km2
Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeti (DST)CEST (UTC+2)
Poštanski broj71 330
Pozivni broj(+387) 32
Matični broj156701[2]
Matični broj općine11100
Veb-sajtwww.vares.info

Vareš je naseljeno mjesto i središte istoimene općine u Bosni i Hercegovini.

Geografija

Vareš je bosanskohercegovačka općina s nadmorskom visinom od 829 metara koji se nalazi u kotlini rječice Stavnje, 45 km od Sarajeva. Na Stavnji, u centru grada je stari kameni most.

Geografski položaj

Zavidovići
Kakanj
Zavidovići, Olovo Olovo
Kakanj Susjedne općine Olovo
Visoko Breza, Ilijaš Ilijaš

Historija

Područje Vareša nalazilo se tokom srednjega vijeka u bosanskoj županiji Vidogošći, dok je naselje nastalo krajem 15. stoljeća.[3]

Već su Rimljani ovdje iskorištavali rudu, iako je o tome sačuvano malo tragova, npr. Ploča s natpisom villicus procurator i rudarska svjetiljka.[4]

U srednjem vijeku spominju se neka vareška sela, središta rudarske djelatnosti, npr. Duboštica (1393.), pa se smatra da se ovdje kopala i prerađivala i željezna ruda i druge rude za vrijeme bosanskih banova (Kulina i, naročito, Stjepana II. Kotromanića) i kasnije za kasnijih bosanskih kraljeva (1373-1463). Vareško selo Dubošticu kralj Tvrko I Kotromanić je smatrao riznicom svoga kraljevstva jer je bilo središte rudarstva toga kraja.[5]

Turska vlast je mnogo držala do vareškog kraja, jer su obrtnici radili vrlo dobro i nadaleko su bili poznati njihovi proizvodi. S dolaskom Austrije u Bosnu, Vareš doživljava preporod u privrednom pogledu. Austrija iskorištava rudu na industrijski način, gradi dvije visoke peći i od tada počinje ekonomski uspon Vareša.

Za turske uprave rudarstvom i kovačijom bave se isključivo katolici, Hrvati. U Vareš su se doselili i saski rudari, a o tome svjedoče i stari nazivi kao Saški potok. U okolini Vareša u mjestu Karići (Vareš) se nalazi najstarija džamija o kojoj postoje mnoge legende tj. o njenom graditelju Karić-dedi. U Varešu je i najstarija katolička crkva u Bosni Hercegovini, Sv. Mihovila Arkanđela, a građena je na temeljima one iz doba srednjovjekovne Bosne. Uz nju postoji nova, velebna župna crkva Sv. Mihovila, koja je početkom ovoga vijeka dobila svoj današnji izgled. Vareški župni ured posjeduje i danas jedne od najstarijih matica u Bosni i Hercegovine, prva potječe iz 1643. godine, a pisane su i bosančicom, latinskim i bosanskim jezikom.

Od nastanka Vareša njeno stanovništvo je bilo pretežno katoličko, a muslimani i pravoslavci su činili manjinu. Godine 1655. u Varešu je bilo oko 100 muslimanskih kuća, a 1673. godine je bilo 954. katolika. Sredinom 19. stoljeća u Varešu je zabilježeno oko 200 katoličkih, 100 muslimanskih i 30 pravoslavnih kuća. Prema prvom popisu stanovništva za vrijeme austrougarske uprave 1879. godine u Varešu je bilo 437 kuća, 2.177 stanovnika od kojih su 80,8% (1.760) činili katolici, 14,7% (322) muslimani i 4,36% (95) pravoslavci. Vareško stanovništvo su se bavilo obrtom i trgovinom; katolici su uglavnom bili rudari i kovači, a muslimani i pravoslavci trgovci. U Varešu je nekada bilo i Sasa koji su se bavili rudarstvom i kovačstvom.[6]

Stanovništvo

Nacionalni sastav stanovništva - općina Vareš

Sastav stanovništva – općina Vareš
2013.[7]1991.[8]1981.[9]1971.[10]1961.[11]
Osoba8 892 (100,0%)22 203 (100,0%)22 822 (100,0%)23 523 (100,0%)24 476 (100,0%)
Bošnjaci5 447 (61,26%)6 714 (30,24%)16 419 (28,13%)16 631 (28,19%)14 422 (18,07%)1
Hrvati2 820 (31,71%)9 016 (40,61%)10 287 (45,07%)11 134 (47,33%)11 763 (48,06%)
Bosanci196 (2,204%)
Srbi189 (2,126%)3 644 (16,41%)4 241 (18,58%)5 166 (21,96%)5 751 (23,50%)
Nisu se izjasnili91 (1,023%)
Muslimani53 (0,596%)
Bosanci i Hercegovci42 (0,472%)
Ostali41 (0,461%)758 (3,414%)71 (0,311%)104 (0,442%)98 (0,400%)
Albanci4 (0,045%)31 (0,136%)46 (0,196%)105 (0,429%)
Jugoslaveni3 (0,034%)2 071 (9,328%)1 650 (7,230%)307 (1,305%)2 146 (8,768%)
Crnogorci3 (0,034%)81 (0,355%)92 (0,391%)122 (0,498%)
Nepoznato2 (0,022%)
Makedonci1 (0,011%)22 (0,096%)13 (0,055%)14 (0,057%)
Slovenci17 (0,074%)26 (0,111%)44 (0,180%)
Mađari3 (0,013%)4 (0,017%)11 (0,045%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Nacionalni sastav stanovništva - naseljeno mjesto Vareš

Sastav stanovništva – naseljeno mjesto Vareš
2013.[7]1991.[8]1981.[9]1971.[10]1961.[11]
Osoba2 917 (100,0%)5 888 (100,0%)8 424 (100,0%)8 240 (100,0%)7 647 (100,0%)
Bošnjaci1 339 (45,90%)1 068 (18,14%)11 212 (14,39%)11 550 (18,81%)1254 (3,322%)1
Hrvati1 254 (42,99%)3 035 (51,55%)4 334 (51,45%)4 507 (54,70%)4 460 (58,32%)
Bosanci110 (3,771%)
Srbi71 (2,434%)627 (10,65%)1 405 (16,68%)1 722 (20,90%)1 777 (23,24%)
Nisu se izjasnili60 (2,057%)
Bosanci i Hercegovci30 (1,028%)
Muslimani21 (0,720%)
Ostali21 (0,720%)299 (5,078%)42 (0,499%)65 (0,789%)78 (1,020%)
Albanci4 (0,137%)28 (0,332%)32 (0,388%)44 (0,575%)
Crnogorci3 (0,103%)68 (0,807%)78 (0,947%)100 (1,308%)
Nepoznato2 (0,069%)
Jugoslaveni1 (0,034%)859 (14,59%)1 299 (15,42%)251 (3,046%)878 (11,48%)
Makedonci1 (0,034%)19 (0,226%)8 (0,097%)7 (0,092%)
Slovenci14 (0,166%)23 (0,279%)38 (0,497%)
Mađari3 (0,036%)4 (0,049%)11 (0,144%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Kultura

Stari grad Bobovac

Nacionalni spomenici

Privreda

Pred zadnji rat Vareš je bio snažno industrijsko središte. Rudnik željezne rude zapošljavao je 1180 radnika, željezara 890, kamenolom 30, "Amfibolit" 20, "Metalprerada" 225, prerada drveta 630, šumarstvo 750, "Vranica" - građevno poduzeće, Bobovac 490, tvornica rezervnih dijelova 320, tvornica "Zrak" 130, tvornica konfencije "Vilko" 120, "Autotrans" 140, Rudnik olova, cinka i barita 120, trgovačko poduzeće "Snaga" 195, "Velepromet" 65, "Perun" 60 itd.

Poznate ličnosti

Reference

  1. ^ "Rezultati lokalnih izbora 2016. za načelnika za općinu Vareš". izbori.ba. Pristupljeno 22. 11. 2016.
  2. ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 24. 11. 2015.
  3. ^ "Vareš | Hrvatska enciklopedija". www.enciklopedija.hr. Pristupljeno 16. 10. 2022.
  4. ^ "Vareš | Proleksis enciklopedija". proleksis.lzmk.hr. Arhivirano s originala, 16. 10. 2022. Pristupljeno 16. 10. 2022.
  5. ^ Hamdija Kreševljaković, Vareš kao glavno središte gvozdenog obrta u Bosni i Hercegovini do 1891., u Glasniku Zemaljskog muzeja 54/1942, str. 409-459, i kao posebni otisak. – Josip Tokmačić: Vareš (monografija), Vareš s. a. (u rukopisu), knj. I. str. 123-136.
  6. ^ Kreševljaković, Hamdija, (1991), Izabrana djela III, str. 372, Sarajevo: Veselin Masleša
  7. ^ a b "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021. Greška kod citiranja: Neispravna oznaka <ref>; naziv "popis2013" definiran je nekoliko puta s različitim sadržajem
  8. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 113/114/115)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 17. 12. 2015.
  9. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 17. 12. 2015.
  10. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 17. 12. 2015.
  11. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 27. 4. 2016.

Vanjske linkovi